Prednost regulatorne giljotine, u hrvatskoj varijanti 'hitroreza', je što je brza i učinkovita, a i iskustva drugih zemalja pokazuju da znatno smanjuje administrativne postupke, troškove i i rizike poslovanja, pridonosi većoj transparentnosti, te smanjenju korupciju, a njena provedba osigurala bi i mehanizme trajne kontrole, odnosno kontinuiranog praćenja je li neka uredba, ili pravilnik potrebna i usklađena sa zakonom.
Naime, iz iskustava drugih zemalja, procjenjuje se da bi rezultat regulatorne giljotine u prvoj fazi i u Hrvatskoj mogao biti ukidanje 30 do 50 posto postojećih neprimjenjivih procedura, te pojednostavljenje daljnjih 30 do 40 posto.
Proces regulatorne giljotine ustvari podrazumijeva stvaranje opsežnog popisa propisa i procedura na razini svih tijela državne uprave, te nekoliko faza filtriranja - u samom ministarstvu, središnjem tijelu za regulatornu reformu, zainteresiranim stranama, kao što su tvrtke - tijekom kojih se izbacuje sve što je nepotrebno, neprimjenjivo i ilegalno, te se ti akti jednom Vladinom odlukom otpisuju bez daljnjeg pravnog djelovanja.
Opravdanost svakog propisa ocjenjivala bi se na temelju toga, je li potreban, je li u skladu sa zakonom i je li tržišno prijateljski orijentiran, odnosno je li povoljan za poslovanje. Provjeravala bi se i njegova usklađenost s propisima Svjetske trgovinske organizacije i EU.
Tek kada započne proces revizije tih propisa znat će se o kojem je točno broju riječ, a prvo područje u koje bi se išlo, kako se najavljuje, bio bi skup propisa vezanih uz poslovne aktivnosti.
Regulatorna giljotina već je provedena primjerice u Meksiku, Južnoj Koreji, Moldaviji, ili Mađarskoj, a njome je u kratkom vremenu uklonjeno tisuće poslovnih formalnosti i propisa. Tako je primjerice Mađarska, koja je giljotinu provela krajem 90-tih, uz ostalo revidirala i oko 150 zakona, a i to je velikim dijelom pridonijelo povećanju inozemnih izravnih ulaganja, povećanju BDP-a i zaposlenosti.
Prijedlog o pokretanju regulatorne giljotine u Hrvatskoj početkom ožujka ove godine javno je iznijelo Nacionalno vijeće za konkurentnost, predlažući tada da se posebno preispita i 12000 normativnih dokumenata koji datiraju još iz bivše Jugoslavije, a više nemaju nikakvu tehničku niti tržišnu vrijednost.
Model regulatorne giljotine, kojeg se ocjenjuje jednim od najvažnijih dijelova pravosudne reforme, početkom rujna predstavit će premijer Ivo Sanader, a Vlada bi odlukom o pokretanju toga procesa postavila i ciljeve, područje djelovanja i vremenske rokove provedbe reforme.