Istodobno, pokazatelji tereta otplate duga stanovništva nisu zabirinjavajući, no s obzirom na strukturu kredita hrvatski su građani izloženi visokoj razini valutnog rizika.
Procjenjena kreditna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj u odnosu na BDP povećala se sa 32,1 posto krajem 2004. na 35,9 posto na kraju prošle godine. Pritom se oko 96 posto duga građana odnosi se na kredite poslovnih banaka, podaci su iz trećeg broja publikacije Hrvatske narodne banke "Makrobonitetna analiza".
Iako rast vrijednosti pokazatelja zaduženosti stanovništva upozorava na oprez, ta je zaduženost još znatno ispod zaduženosti stanovništva u Europskoj monetarnoj uniji koja je na kraju trećeg tromjesečja 2005. iznosila 57 posto BDP-a, napominju stručnjaci hrvatske središnje banke.
Istodobno, usporedbe pokazuju i visoku zaduženost hrvatskog stanovništva u odnosu na građane novih članica EU. Tako krajem 2005. udio potraživanja banaka od stanovništva u tim zemljama nije prelazio 18 posto BDP-a.
Uz snažan rast ponude poslovnih banaka sve povoljnijih kredita prosječna zaduženost po zaposlenom u Hrvatskoj zadnjih godina kontinuirano raste, s oko 23 tisuće kuna krajem 2001., na oko 49 tisuća na kraju 2004. te na oko 58 tisuću kuna na kraju prošle godine.
Po zadnjim podacima HNB-a, ukupni krediti banaka stanovništvu krajem lipnja 2006. iznosili su 86,4 milijarde kuna, što je za 16,6 milijardi kuna više nego u istom razdoblju prethodne godine.
To bi pak značilo da je prosječna zaduženost bankarskim kreditima po zaposlenom u Hrvatskoj dostigla oko 60 tisuća kuna.
Udio duga stanovništva u procijenjenoj godišnjoj masi neto plaća u prošloj godini prvi je put prešao 100 posto te je na kraju 2005. iznosio oko 105,3 posto.
Pokazatelji tereta otplate duga stanovništva ne zabrinjavaju, ocjena je iz Makrobonitetne analize.
Procijenjeni teret otplate glavnice s kamatama u bruto raspoloživom dohotku za 2005. trebao bi iznositi 6,8 posto, prema 6 posto u godini prije i 3,6 posto u 2000.
No, to je otprilike upola manje nego u zemljama EMU, gdje još od 2000. prelazi 10 posto, a na kraju 2004. iznosio je nešto manje od 12 posto.
Relativno sporiji rast pokazatelja tereta otplate duga za stanovništvo od rasta pokazatelja ukupne zaduženosti dogodio se pod utjecajem smanjenja kamatnih stopa poslovnih banaka na dugoročne kredite stanovništvu s oko 12 posto na kraju 2000. godine na oko 7 posto na kraju 2005., uz istodobnu sve veću ponudu kredita na sve dulje rokove.
No, s obzirom na visoki udio dugoročnih kredita banaka stanovništvu nominiranih u stranoj valuti, od oko 88 posto, visoka je razina valutnog rizika, a velika je izloženost stanovništva i riziku promjene kamatnih stopa, upozoravaju analitičari HNB-a.