Tečaj dolara oslabio je tako 0,8 posto prema euru, kojim se trgovalo po 1,2825 dolara. Za 0,5 posto dolar je izgubio na vrijednosti i prema jenu, pa stoji 115,8 jena. Za toliko je poskupio i prema britanskoj funti, na 1,8812 dolara za funtu. Istodobno, švicarski franak poskupio je 0,8 posto, na 1,2327 franaka za dolar.
Podatak o inflaciji mjerenoj potrošačkim cijenama u srpnju u SAD-u, objavljen u srijedu, pokazao je rast cijena od svega 0,2 posto. On je uslijedio nakon objave neočekivano slabog rasta proizvođačkih cijena u tome mjesecu, za svega 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Sve to potaknulo je očekivanja da bi Fed mogao ponovno pauzirati na svom sastanku u rujnu s podizanjem kamatnih stopa. "Rašireno je mišljenje da će Fed sada pauzirati sa zaoštravanjem monetarne politike, što znači da je pri ključnoj kamatnoj stopi od 5,25 posto završio ciklus njihova podizanja. Na tržištima stoga prevladava negativna slika o dolaru", ocijenio je valutni strateg Commerzbanke, Antje Praefcke.
Nedavni odlični gospodarski pokazatelji iz eurozone, uključujući i podatak o najvećoj stopi gospodarskog rasta u drugom ovogodišnjem tromjesečju u proteklih šest godina, ojačao je očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) podići kamatne stope još barem jednom ili dva puta do kraja godine. Ovoga mjeseca već ih je podigla za četvrtinu postotnog boda, pa ključna kamatna stopa iznosi 3,0 posto.
"Gospodarski rast u eurozoni i dalje je vrlo snažan. Možda je i previše snažan za ECB, obzirom na izglede za inflaciju, pa bi banka mogla zaoštriti monetarnu politiku", rekao je Johan Javeus, valutni strateg SEB-a.
I ostale europske zemlje nastavljaju zaoštravati svoje monetarne politike. Posljednje u nizu onih koje su odlučile podići svoje ključne kamatne stope u pokušaju smanjenja inflatornih rizika i pritisaka gospodarskog rasta su Norveška i Island.
Dok je norveška središnja banka izvijestila ovoga tjedna o podizanju ključne stope za četvrtinu postotnog boda na tri posto, monetarne vlasti u Reykjaviku su se odlučile na njihovo agresivnije podizanje, u visini 0,50 postotnih bodova, na 13,5 posto.
Središnja banka u Reykjaviku podigla je kamatne stope 16 puta tijekom protekle dvije godine u pokušaju smanjenja rizika od inflacije te kako bi obuzdala brzi gospodarski rast. Analitičari predviđaju da će središnje banke Norveške i Islanda nastaviti s daljnjim zaoštravanjem monetarne politike u nadolazećim mjesecima.
U međuvremenu, japanska valuta ne dobiva značajnijeg poticaja za jačanje obzirom na signale iz Bank of Japan da se ne žuri sa zaoštravanjem monetarne politike nakon što je podigla kamatne stope u srpnju sve kamatne stope podigla za 0,27 postotnih bodova, po drugi put u zadnja četiri mjeseca.