Stupanjem na snagu novog Zakona o sigurnosno obavještajnom sustavu Hrvatska od danas umjesto tri ima dvije tajne službe - Sigurnosno-obavještajnu agenciju (SOA) i Vojno sigurnosno-obavještajnu agenciju (VSOA).
Do imenovanja novih čelnika, koji bi se prema Zakonu trebali izabrati u roku od 15 dana, dužnosti ravnatelja privremeno će obnašati Karamarko (SOA) i Čačić (VSOA).
Privremeno imenovanje Karamarka, dosadašnjeg ravnatelja Protuobavještajne agencije (POA) i Čačića, dosadašnjeg šefa Vojno sigurnosne agencije (VSA) medijima je potvrdio i Vladin glasnogovornik Ratko Maček.
U Vladi su podsjetili da izmjenama Zakona ne prestaje postojati Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. Za privremenog predstojnika Ureda imenovat će se Ladislav Pivčević.
Za izbor kandidata i imenovanje šefova obavještajnih agencija potreban je, kao i do sada, dogovor i supotpis predsjednika Republike i premijera. U slučaju vojne agencije kandidata im predlaže ministar obrane.
Prema izbornoj proceduri listu kandidata dostavljaju saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a nakon njegova mišljenja, koje ih ne obavezuje, predsjednik Vlade i države supotpisom postavljaju ravnatelje SOA-e i VSOA-e.
Stupanjem na snagu novog Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu prestale su postojati tri dosadašnje tajne službe - POA, VSA i Obavještajna agencija (OA), koja se s POA-om ujedinila u jedinstvenu civilnu službu.
To je ujedno i najveća promjena koju će Zakon donijeti u obavještajnoj zajednici, dok se moguće promjene u "radu na terenu" očekuju tek za nekoliko mjeseci kada se trebaju donijeti novi pravilnici o unutarnjem ustroju službi.
Sve dosadašnje ovlasti, unatoč ranijim Vladinim prijedlozima, zadržat će Vijeće za civilni nadzor tajnih službi. Prijedlog da se tom tijelu smanje dosadašnje ovlasti, poput one da neposredno u svakom trenutku mogu obaviti nadzor čak i u središnjicama službi, izazvao je najviše kritika oporbe i civilnih udruga. Prema neprihvaćenom prijedlogu članovi Vijeća, umjesto da sami provode nadzor, trebali su tek sudjelovati u radu parlamentarnog odbora koji provodi nadzor.
Što se tiče javnosti najzanimljivijeg dijela rada tajnih službi, praćenja i prisluškivanja građana, Zakon propisuje da će tajne službe to moći raditi i bez odobrenja Vrhovnog suda, ali samo tijekom prva 24 sata. No, ukoliko u roku od 24 sata tajne službe ne dobiju odobrenje Vrhovnog suda svi prikupljeni materijali morat će se uništiti.
Bez odobrenja Vrhovnog suda agenti će moći fotografirati na javnom mjestu, ali ne i prisluškivati telefonske razgovore.