ZAGREB - Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) jučer je na konferenciji za novinare izrazila potporu inicijativi Hrvatske udruge sindikata (HUS) da se izradi novi temeljni kolektivni ugovor na razini države kojim bi se regulirala minimalna prava i obveze zaposlenih i poslodavaca. Novi temeljni ugovor preciznije bi razradio odredbe Zakona o radu, a obuhvatio bi sve zaposlene u državi, pa tako i velik broj obespravljenih radnika koji sada nisu obuhvaćeni kolektivnim ugovorima, rekao je član Središnjeg vijeća HSLS-a Goran Vojković. U inicijativi HUS-a navodi se da bi trojno potpisivanje temeljnoga kolektivnog ugovora na razini države bio najdjelotvorniji potez protiv rada na crno, ali i nelojalne konkurencije između poslodavaca koje obvezuje i onih koje ne obvezuje kolektivni ugovor. HSLS je pozvao Vladu, udruge poslodavaca i ostale sindikalne središnjice da zajedno krenu u izradu novog temeljnog kolektivnog ugovora. Ističu kako bi se time zaštitili radnici zaposleni kod obrtnika, velikih trgovačkih lanaca i drugdje gdje nema organizirane sindikalne djelatnosti niti kolektivnog pregovaranja.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić izjavio je jučer na konferenciji za novinare da HSP nije zadovoljan vanjsko-političkim stanjem Hrvatske, niti radom predsjednika Republike Stjepana Mesića u dijelu u kojem je Mesić sukreator vanjske politike. Kao povod za konferenciju za novinare predsjednik HSP-a naveo je nedavni intervju predsjednika Mesića Hrvatskom radiju. Đapić je upitao Mesića što je kao predsjednik Hrvatske učinio u brojnim protokolarnim kontaktima sa srbijanskim državnim vrhom vezanim za položaj hrvatske nacionalne manjine. Ocijenio je da brojni protokolarni susreti koje je hrvatski državni vrh u posljednje vrijeme imao sa srbijanskim državnim vrhom nisu polučili rezultate, nego upravo obrnuto. Iz tih je brojnih sastanaka srbijanska strana izišla jača dok je hrvatska državna politika doživjela nekoliko neugodnih situacija i izišla prilično oslabljena, i sa aferom oko Biljana Donjih i oko stava srbijanskog premijera Vojislava Koštunice oko Oluje, na što, ponovio je, hrvatski vrh nije pravodobno i kvalitetno reagirao, kazao je Đapić . "Dok se ne raščiste stavovi srbijanskih političara o agresiji na Hrvatsku i žrtvama te agresije, upitno je kako se mogu riješavati ostala pitanja", naglasio je predsjednik HSP-a.
ZAGREB - Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta imenovao je Povjerenstvo za ispitivanje pomorske nezgode motornoga broda "Bartol Kašić" koje će odmah početi s radom te je dužno utvrditi sve činjenice u vezi s pomorskom nezgodom i o tome sastaviti izvješće, priopćila je glasnogovornica Ministarstva. O utvrđenim rezultatima javnost će biti pravodobno obaviještena. Trajekt "Bartol Kašić", pun putnika i vozila, jučer je oko 9 sati, pristajući u splitsku gradsku luku, na povratku iz Rogača na Šolti, udario pramcem u obalu, jer su mu zakazali motori. Nakon nezgode 18 putnika zatražilo je liječničku pomoć, šest ih je teže ozlijeđeno - tri su u splitskoj bolnici zadržana na liječenju, a troje nakon liječničke pomoći pušteno kući.
ZAGREB - Za jesenski upisni rok u srednjim školama Republike Hrvatske s gimnazijskim programima, programima likovne umjetnosti i dizajna, glazbene i baletno-plesne umjetnosti, te u četverogodišnjim i trogodišnjim strukovnim školama ostalo je 8.496 slobodnih mjesta. Prijave za upise u srednje škole primat će se 29. kolovoza, objava rezultata bit će 30. kolovoza, a upisi učenika 31. kolovoza. Školska godina prema kalendaru počet će 4. rujna. Po podatcima Ministarstva znanosti, za jesenski rok ostalo je u trogodišnjim strukovnim školama - 4.759 mjesta, četverogodišnjim strukovnim školama - 2.378 mjesta, u gimnazijama - 1053 mjesta, glazbenim i baletno-plesnim programima - 251 mjesto te u programima likovne umjetnosti i dizajna - 55 mjesta. U ljetnom roku upisalo se ukupno 46.486 učenika. U Ministarstvu podsjećaju kako su upisi protekli bez uobičajene "upisne groznice", što drže pozitivnim doprinosom provedbi upisnoga postupka.
MALINSKA - Ekološka udruga "Eko Kvarner" i Odbor za zaštitu Jadrana od nekontrolirane urbanizacije, koji čine predstavnici ekoloških i srodnih udruga s područja cijeloga Jadrana, upozorili su na nelegalno iznajmljivanje apartmana u općini Malinska-Dubašnica na Krku. Naveli su primjer turističkih zona Porat-Vantačići, Rova 1 i Rova 2 u kojima, kako je rečeno, osim nekoliko kuća u vlasništvu tamošnjih stanovnika, svi se ostali objekti nelegalno koriste za povremeno stanovanje ili iznajmljivanje "na crno". Udruga i Odbor istaknuli su da su objekti u turističkim zonama gospodarski objekti, odnosno namijenjeni obavljanju usluga u turizmu. To podrazumijeva jasno naznačenu djelatnost na objektu, plaćanje poreza, davanja državi, prijavljivanje gostiju i zaposleno osoblje. Najavljeno je slanje zahtjeva gospodarskoj inspekciji da se utvrdi na koji način su ti objekti parcelizirani i prodavani kao stanovi.
ZAGREB - Na Međunarodnom filmskom festivalu fantastike u slovenskom mjestu Ljutomeru hrvatski redatelj Krsto Papić dobio je nagradu za životno djelo za sveukupni doprinos filmskoj umjetnosti, potvrdio je jučer redatelj. Na festivalu, koji se u Ljutomeru održavao od 7. do 12. kolovoza, prikazana je retrospektiva Papićevih filmova: "Lisice", "Izbavitelj" i "Infekcija". Uručujući nagradu hrvatskom redatelju, predsjednik žirija, ugledni slovenski redatelj Franci Slak nazvao je Papića legendom hrvatskog filma koja i dalje stvara i na svoje filmove skreće sve veću pozornost međunarodne filmske javnosti. Slovenija je, nakon Kanade, druga zemlja koja Krsti Papiću dodjeljuje tako visoko priznanje.
ŠIBENIK -Restauratorska radionica Orguljaške ljetne škole počela je jučer s radom u Šibeniku. Voditelj radionice je njemački restaurator i graditelj orgulja Wolfgang Braun, a ove godine polaznici će dovršiti obnovu orgulja iz 1640. godine graditelja Nikole Lupinija. Riječ je o jednim od najstarijih do sada poznatih povijesnih orgulja u Hrvatskoj koje su bile pronađene u šibenskoj crkvi sv. Nikole i bile su u vrlo lošem stanju. Obnova Lupinijevih orgulja trajala je devet godina za što je utrošeno oko 800 tisuća kuna. Restauratori su tijekom obnove u Lupinijevim orguljama neočekivano pronašli dijelove još jednog, starijeg instrumenta. Odlučeno je da se ti dijelovi izdvoje i obnove, te da se rekonstruiraju dijelovi koji nedostaju kako bi se izgradile još jedne orgulje. "Ovakav zahvat jedinstven je u Hrvatskoj. Na obnovi i rekonstrukciji tih orgulja radit ćemo sljedećih godina, a da bismo se uhvatili tog posla treba puno rada i proučavanja. Šibenik će tako dobiti još jedan povijesni instrument što je veliko bogatstvo. Naime, grad ima čak 11 orgulja, od kojih je devet povijesnih, a to je velik broj i u europskim okvirima", kazao je osnivač i voditelj Orguljaške ljetne škole Božidar Grga.