Kao veliku zapreku povratku on je naveo "fleksibilnu" hrvatski popis osumnjičenih za ratne zločine, "koji se stalno dopunjuje pa zato taj popis od oko 1.000 ljudi drži 'u šahu' vjerojatno 70.000, koji se boje da su na njemu i da će imati problema ako se vrate u Hrvatsku".
Prema njegovoj ocjeni, u posljednje dvije godine hrvatski državni vrh je dao "jasne poruke" da su za povratak srpskih izbjeglica, ali to nije dovoljno, ističe Dabetić, jer "postoji 1.000 zapreka u lokalnoj vlasti".
Osnovnim problemom povratka Dabetić smatra pitanje stanarskih prava, i dodaje da je takvih slučajeva više od 30.000.
"Ako to pomnožite s prosječnom izbjegličkom obitelji, ta brojka govori da oko 100.00 ljudi ovisi od rješenja tog problema", istaknuo je Dabetić.
Navodeći da statistika povratka "ponekad daje lažnu sliku" on kaže da izbjeglički korpus u Srbiji čini oko 300.000 ljudi, od toga više od 200.000 iz Hrvatske, "ali da su mnogi uzeli državljanstvo i više nemaju izbjeglički status".
"Teško je do kraja i precizno se izraziti statistikom, jer imamo dosta ljudi koji su u dvostrukom statusu - netko je povratnik, a uzeo je ovdje državljanstvo... Netko je samo formalni povratnik, podigao je sve hrvatske papire, formalno se tamo prijavio kao povratnik a realno nije mogao opstati i vratio se u Srbiju", ističe Dabetić.
Dabetić je dodao da je struktura povratnika takva da se radi o umirovljenicima ili onima koji imaju mogućnost da se bave poljoprivredom, ali da se oni "koji su izbjegli iz urbanih sredina vrlo malo, ili nikako ne vraćaju, jer nemaju uvjete".