Istraživanja na Karlovom malom prstu, koji je odvojen od ostatka tijela i sačuvan, nedvojbeno su dokazala da je vladar patio od teškog gihta, objavio je Jaume Ordi sa sveučilišta u Barceloni. Giht je upala zgloba (artritis) uzrokovana stvaranjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Giht je poznat kao bolest kraljeva jer je u prošlosti bio povezivan s prekomjernim uživanjem u alkoholu i proždrljivošću, odnosno visokim životnim standardom; to je bila svojevrsna "kazna" za lagodni stil života.
Na vrhuncu svoje 40-godišnje vladavine (1516-1556) Karlo V. je pod svojom vlašću imao teritorije u Europi, Aziji, Africi i osvojene dijelove kraljevstva Inka u Peruu i Asteka u Meksiku. "Unatoč svoj vlasti, Karlo je bio ograničen vrlo intenzivnim bolovima uzrokovanih gihtom. Veći dio života proveo je u kolicima jer je teško hodao", objavili su znanstvenici. "Njegova fizička patnja utjecala je na njegove prosudbe i tako odlučivala o sudbini mnogih zemalja", dodali su.
Vjerojatno ga je uznapredovala bolest nagnala da 1556. godine abdicira i svoju španjolsku krunu prepusti sinu Filipu II., a njemačko-rimsko carstvo bratu Ferdinandu I., istom onom kojeg su hrvatski velikaši u Cetingradu 1527. izabrali za hrvatskog kralja.
"Karlo je umro je 1558., u svojoj 58. godini, vjerojatno od malarije, ali je u to doba on već bio teški invalid koji je jedva mogao hodati i koristiti se rukama", rekli su znanstvenici.