Strateški okvir Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju predstavljen je sredinom svibnja ove godine, nakon čega je provedena javna rasprava o tom dokumentu, odnosno svoje komentare, primjedbe i sugestije za njegovo poboljšanje dali su predstavnici sindikata, poslodavaca, vladinih i nevladinih organizacija i dr.
Značajan dio tih prijedloga, kako se doznaje u Vladi, uvršten je u dokument, primjerice prijedlog sindikata da se u području socijalne kohezije poseban značaj da kolektivnom pregovaranju, odnosno da se u području funkcioniranja pravosuđa istakne ubrzanje rješavanja raznih sporova i sl.
Strateški okvir za razvoj do 2013. godine kao strateška razvojna područja definira ljude i znanje; znanost, tehnologiju i informacijsko-komunikacijsku tehnologiju; socijalnu koheziju i pravednost; promet i energiju; prostor, prirodu, okoliš i regionalni razvitak; makroekonomsku stabilnost i gospodarsku otvorenost; financije i kapital; poduzetničku klimu; privatizaciju i restrukturiranje te novu ulogu države.
Nova uloga države, koja bi se sve više trebala povlačiti iz gospodarstva, u kojem glavnu ulogu preuzima privatni sektor, razlog je i zašto se ovaj dokument eksplicite ne bavi pojedinim gospodarskim sektorima, već postavlja okvire djelovanja državnih institucija u pomoći privatnom sektoru.
Sektorske strategije pak u Vladi 'prepuštaju' zainteresiranim gospodarskim subjektima i udruženjima.
Najkonkretnije mjere Strateški okvir predlaže na području privatizacije i restrukturiranja, pa se tako do kraja ove godine najavljuje dovršetak privatizacije Croatia osiguranja te dviju željezara, do 2010. dovršetak privatizacije svih brodogradilišta, a do 2007. tvrtki-kćeri HŽ-a.
Također, njime se predviđa ubrzanje gospodarskog rasta iznad 5 posto, a nakon 2010. i rastom od 6 do 7 posto, što bi do 2013. prosječni dohodak po stanovniku u Hrvatskoj trebalo podići sa sadašnjih 54 na 75 posto europskog prosjeka.
Nova uloga države podrazumjeva pak kompetentnu, jeftiniju, bržu i kvalitetniju javnu upravu, reformu pravosuđa te novu ulogu države u gospodarstvu. Neke od mjera kojima bi se to postiglo su informatizacija, skraćivanje trajanja sudskih sporova na najviše tri godine te reforma sustava i smanjenje državnih potpora s trenutnih 1,1 posto BDP-a na europski prosjek od 0,5 posto BDP-a.