"Danas objavljeni spisi nisu toliko pikantni kao što su to mediji najavljivali", izjavila je šefica Ureda Marianne Birthler državnoj TV postaji ZDF. Ona je naglasila da se u objavljenom materijalu radi o 16 zastupnika tadašnjeg zapadnonjemačkog Bundestaga koji su "svjesno ili nesvjesno" radili za Stasi.
"Radi se o osobama koje su bile neslužbeni djelatnici Stasija ali i o zastupnicima koje je Stasi samo promatrao", izjavila je Birthler. Jedanaest od šesnaest zastupnika koji se nalaze na listi već je preminulo.
Oko danas objavljenih spisa se već neko vrijeme u javnosti vodi kontroverzna rasprava jer su neki mediji Birthler optužili da svjesno oteže s objavljivanjem tih podataka što je ona danas iznova okarakterizirala kao "besmislicu".
Danas objavljeni materijali dio su datoteke pod nazivom "Rosenholz" koju su američki obavještajci odmah nakon pada Berlinskog zida 1989. odnijeli iz Stasijeve središnjice u Berlinu i tek prije nekoliko godina vratili njemačkim vlastima.
Jedna glasnogovornica Ureda za pohranu Stasijevih spisa potvrdila je da iz danas objavljenih materijala proizlazi da su dvojica demokršćanskih zastupnika od DDR-a dobila po 50 000 njemačkih maraka kako pri izglasavanju povjerenja 1972. tadašnjem kancelaru Willyju Brandtu ne bi glasovali protiv socijaldemokratskog premijera. Willy Brandt je zbog svoje popustljive politike prema istoku za DDR bio poželjna osoba na vrhu Zapadne Njemačke.
Tjednik "Die Zeit" nedavno je objavio da je Stasi u razdoblju od 1969. do 1972. raspolagao s 43 "neslužbena djelatnika" u Bundestagu, te je na taj način krojio tadašnju politiku Zapadne Njemačke pod kancelarom Willyem Brandtom. Brandt je 1974. dao ostavku na mjesto kancelara nakon što je otkriveno da je jedan od njegovih najbližih suradnika bio istočnonjemački špijun.