ZAGREB - Veterinari su jutros eutanazirali svih 155 svinja na obiteljskom gospodarstvu u Bijelom Brdu kod Erduta na kojemu je jučer potvrđena pojava svinjske kuge, izvijestio je glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić. Svinje su prevezene u Sesvetski Kraljevac, gdje će biti neškodljivo uništene, kazao je Pavić, dodavši da je na tom gospodarstvu izvršena dezinfekcija. Pavić je izvijestio da će 40 veterinarskih ekipa u radijusu tri kilometra od gospodarstva u Bijelom Brdu obaviti inspekcijski nadzor svih gospodarstava koja imaju svinje. Na gospodarstvu u Bijelom Brdu svinjska je kuga otkrivena u petak, a od te je bolesti do jutros uginulo 17 svinja. Prva pojava svinjske kuge ove godine dogodila se prije desetak dana u Borovu gdje su usmrćene 764 svinje.
KRASNO - Predsjednik Stjepan Mesić posjetio je danas Krasno na Velebitu. Nakon susreta s čelnicima lokalne samouprave i gradonačelnikom Senja Zlatkom Modrićem, hrvatski Predsjednik je razgledao pogon sirane "Runolist" čiji je sir osvojio titulu šampiona među 42 vrste sira koje se proizvode u Hrvatskoj. U toj sirani dnevno se proizvede oko 150 kg sira od mlijeka s pašnjaka Velebita, a zaposleno je 11 djelatnika, izvijestio je Predsjednika vlasnik sirane Vlado Tomaić. Nakon razgledanja prvog Šumarskog muzeja u Hrvatskoj u kojem je predstavljena povijesna građa, eksponati i alati s kojima se radilo i radi u šumarstvu kroz povijest do današnjih dana, predsjednik Mesić je istaknuo kako je "očito da je Krasno fenomen".
"To naselje nema nezaposlenih. To je dokaz da su ljudi dobro organizirani, da su pronašli svoje mogućnosti i da uspijevaju. Međutim, da bi se taj dio Velebita, odnosno Like još bolje otvorio, potrebno je izgraditi suvremenu prometnicu", kazao je predsjednik Mesić.
KRASNO - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, koji je danas posjetio Krasno na Velebitu, u izjavi za novinare osvrnuo se i na razgovore koje je imao s predsjednicima Slovenije i Crne Gore. Istaknuo je kako su različiti problemi i otvorena pitanja koja imamo s obje zemlje. "Imali smo težak problem sa Srbijom i Crnom Gorom, taj smo problem riješili. Hrvatska je izišla na svoju kopnenu granicu, a riješili smo i pitanje ribara, odnosno ribarenja, doduše ne do kraja - to je privremeno rješenje koje funkcionira. Sada kada je Crna Gora samostalna, mislim da ćemo i konačno rješenje moći lakše pronaći, jer s jedne i druge strane postoji dobra volja", rekao je Mesić dodavši da sada treba poraditi na utvrđivanju individualne odgovornosti za zločine koji su učinjeni na Dubrovnik. Što se tiče odnosa sa Slovenijom, predsjednik Mesić je rekao da je predsjednik Janez Drnovšek jasno rekao da treba sjesti za stol i pokušati naći novo rješenje, ali ako se do njega ne može doći, a to se može konstatirati samo pregovorima jedne i druge vlade, onda treba ići na sudsku instancu.
DALJ - Polaganjem vijenaca kod Policijske postaje u Dalju danas je obilježena 15. obljetnica pogibija 20 policajaca te postaje, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri pripadnika Civilne zaštite, stradalih u velikosrpskoj agresiji na ovo mjesto 1991. godine. Vijence su položila izaslanstva Ministarstva unutarnjih poslova i Ravnateljstva policije, osječko-baranjske Policijske uprave, Hrvatske vojske, županijskih i općinskih vlasti te udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Zlatko Gledec kazao je kako su hrvatski redarstvenici prvi krenuli u obranu domovine i njezine slobode, iz čega je 1991. nastala Hrvatska vojska. Istaknuvši kako se danas obilježava "15. obljetnica stravičnog zločina u Dalju, čiji je motiv bio stvaranje velike Srbije", načelnik osječko-baranjske PU Vladimir Faber kazao je kako su djelatnici PU podnijeli kaznene prijave za ratni zločin protiv nalogodavaca i počinitelja ovoga zločina, ali da oni još nisu dostupni hrvatskome pravosuđu.
OSIJEK - Ravnatelj Hrvatskoga centra za razminiranje (HCR) Otto Junngwirth uručio je danas osječkom dogradonačelniku Vladimiru Šišljagiću potvrdu o razminiranju industrijske zone kod osječkog prigradskog naselja Nemetina. Riječ je o površini od oko 130 hektara, a mine su s tog prostora uklonjene za tri i pol mjeseca. Šišljagić je kazao kako je riječ o jednom od trenutačno najvažnijih projekata razminiranja u Hrvatskoj i najznačajnijem takvom projektu u Osječko-baranjskoj županiji, te da gradska vlast može početi ostvarivati projekt razvoja gospodarske zone na ovom prostoru. Šišljagić je izrazio nezadovoljstvo postojećom dinamikom razminiranja, kojom se, kako kaže, zadnjih godina na ovome području na godinu razminira 3 četvorna kilometra, ustvrdivši da bi na taj način područje oko Osijeka bilo razminirano 2050., a područje županije tek 2073. godine.
ZAGREB - Potpredsjednica Vlade i predsjednica Vladina Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome te nacionalna koordinatorica "Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015." Jadranka Kosor predstavila je danas internetsku stranicu na kojoj se mogu dobiti informacije o provedbi tih programa. Na prezentaciji, kojoj je nazočio i dio članova Povjerenstva, Kosor je istaknula kako će stranica pokazati Vladina nastojanja da osigura primjeren i dostojanstven život Romima, najosjetljivijoj manjinskoj zajednici u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Rad Povjerenstva ocijenila je izvrsnim, ističući da je Povjerenstvo do sada održalo devet sjednica kako bi osiguralo provedbu programa koji bi Romima trebali omogućiti primjereno obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvenu skrb i očuvanje kulture.
ZAGREB - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) podržao je danas prijedlog Zakona o jednokratnom godišnjem dodatku na mirovinu - božićnici, kojim Hrvatska stranka umirovljenika predlaže jednokratnu godišnju isplatu dodatka na mirovinu u iznosu od 100 kuna do 500 kuna, ovisno o visini mirovine. Budući da trećinu siromašnih građana u Hrvatskoj čine upravo umirovljenici, te da udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosi 42,41 posto, SSSH podržava svaku mjeru kojom bi se umirovljenicima moglo financijski pomoći i povoljno utjecati na njihov životni standard, kaže se u priopćenju sindikata.
ZAGREB - Od srijede, 2. kolovoza, na snagu stupa paket zdravstvenih zakona - o obveznom i dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, o zaštiti zdravlja na radu, te o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji bi trebao smanjiti dugove u zdravstvu jačanjem financijske odgovornosti i promjeniti politiku lijekova. Kroz taj su paket uvedene dvije liste lijekova - osnovna, koja je besplatna i na kojoj će biti od 50 do 60 posto generičkih lijekova, te dodatna za koju će građani morati doplatiti razliku u cijeni lijeka. Izuzetak su pojedini lijekovi za duševne bolesti, šećernu bolest, epilepsiju, neke zarazne bolesti i neki lijekovi za djecu.