BRIJUNI
Predsjednik Republike Stjepan Mesić u subotu je navečer u Bijeloj vili na Brijunima s kolegama iz Slovenije i Crne Gore Janezom Drnovšekom i Filipom Vujanovićem neformalno razgovarao o suradnji triju država, koja je ocijenjena iznimno dobrom, i stanju u regiji. Predsjednik Mesić je u izjavi za novinare rekao da su ovakvi neformalni susreti iznimno korisni, posebno kada se radi o suradnji na području europskih integracija. Govoreći o odnosima sa Slovenijom, hrvatski je predsjednik ponovio stajalište da se svaki problem može riješiti civilizirano na način da zainteresirane strane sjednu za stol i dogovore načine rješavanja svega nekoliko otvorenih pitanja. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović ocijenio je iznimno pozitivnim potpisivanje sporazuma između Hrvatske i Crne Gore o procesuiranju ratnih zločina. Prema njegovim riječima, to je dokaz dobre komunikacije Hrvatske i Crne gore te uzajamnog povjerenja dvaju pravosuđa. Vujanović također smatra da odnosi Hrvatske i Crne Gore trebaju dovesti do bolje građanske komunikacije s jedne i druge strane sukladno poštivanju onoga što su on i predsjednik Mesić nedavno potpisali u zajedničkoj izjavi o potrebi suočavanja s prošlošću te individualiziranja kolektivne odgovornosti. Komentirajući mogućnost skorašnjeg susreta trojice predsjednika - Italije, Hrvatske i Slovenije - tijekom kojeg bi se sva trojica poklonila žrtvama Drugog svjetskog rata, Mesić i Drnovšek kazali su da očekuju potez talijanskog predsjednika Giorgija Napolitana. Naime, prema Drnovšekovim riječima, Italija do sada nije dostigla potrebnu razinu zrelosti da bi takvog susreta i došlo. Iako najavljeni, zbog obaveza na susret nisu došli albanski predsjednik Alfred Mosiu i predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić.
ZAGREB
Poslovna zgrada hrvatske tvrtke Ingre u Bagdadu u subotu je pogođena raketom, pri čemu su dvije osobe ranjene, objavio je HRT u Dnevniku u subotu navečer. U napadu su ranjene dvije Iračanke, čistačica i tajnica, koje rade za Ingru, objavio je HRT pozivajući se na predstavnika Ingre. On je izjavio da je zgrada u središtu Bagdada izravno pogođena raketom, pri čemu je ured uništen, a dokumentacija i inventar su napola izgorjeli. Dio iračke prijestolnice u kojem je smještena Ingra u posljednje je vrijeme češće na udaru raketa.
BEJRUT
Dva indijska vojnika iz sastavu mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u južnom Libanonu ranjena su na svom promatračkom položaju oštećenom u izraelskom zračnom napadu u subotu, rekao je glasnogovornik UN-a. Miloš Strugar, glasnogovornik UN-ovih snaga u Libanonu, izjavio je da su dvojica vojnika prebačena u bolnicu, izvijestila je agencija Reuters. Strugar je rekao da je u napadu oštećena promatračnica u kojoj su bili UN-ovi mirovnjaci. Prošloga tjedna su četvorica mirovnih promatrača UN-a ubijena u izraelskom zračnom napadu. Istodobno, svjedoci i izvori iz libanonskih službi sigurnosti rekli su da se libanonska glavna cesta prema Damasku u subotu našla na udaru izraelskih zračnih snaga na samo jedan kilometar od granice sa Sirijom te da je promet prekinut u oba pravca. Nema informacija o mogućim žrtavama. Izraelska vojska je rekla da je gađala cestu kako bi presjekla put opskrbe Hezbollaha oružjem iz Sirije. "Vojska je napala cestu od Libanona prema Siriji kako bi spriječila krijumčarenje oružja", rekla je glasnogovornica vojske.
TEL AVIV
Oko tisuću i pet stotina osoba u subotu je na poziv ženske pacifističke organizacije u Tel Avivu prosvjedovalo protiv izraelske vojne ofenzive u Libanonu, objavio je AFP. Prosvjednici, Židovi i Arapi oba spola, nosili su transparente s natpisima, "prestanite ubijati, počnite razgovarati". Prosvjed pod geslom "žene za mir" organiziralo je deset ženskih organizacija. Istodobno su prosvjedi protiv izraelske akcije u Libanonu održani u francuskim gradovima Parizu, Lyonu, Marseilleu i Lilleu. Na njima je ukupno sudjelovalo oko 3.000 ljudi.
RIM
Talijanski Senat usvojio je u subotu navečer dvotrećinskom većinom zakon o oprostu što će omogućiti da se 13.000 talijanskih zatvorenika uskoro nađe na slobodi. S 245 glasova za, 56 protiv i 6 suzdržanih senatori su usvojili zakon koji će omogućiti izlazak na slobodu oko 13 tisuća zatvorenika koji su pak u talijanskim zatvorima s pažnjom pratili parlamentarnu raspravu i pljeskom pozdravili usvajanje zakona. Svim zatvorenicima, izuzevši onima kažnjenima za teža krivična djela kao što su terorizam, silovanja, pedofilski zločini, sudjelovanje u mafijaškim organizacijama i slično, ovom je mjerom kazna smanjena za tri godine zatvora. Onima kojima je do potpunog odsluženja kazne preostalo manje od tri godine, pomilovani su i na slobodu će moći odmah. Zakonu, koji je predložio ministar pravosuđa Celemnte Mastella kako bi se smanjila kronična pretrpanost talijanskih zatvora, usprotivio se koalicijski partner Romana Prodija ministar infrastrukture i bivši sudac Antonio Di Pietro, koji je izjavio da je takav prijedlog u suprotnosti s vladavinom zakona. No, uz zakon je pristao i dobar dio desne oporbe pa je on usvojen bez poteškoća.