PRAG - Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader sastao se u petak navečer u Pragu s češkim premijerom u odlasku Jirijem Paroubekom koji je potvrdio potporu svoje zemlje hrvatskom priključenju EU bez obzira na ishod dogovora o novom češkom premijeru i vladi. "Put Hrvatske u EU u potpunosti je otvoren što se Češke tiče bez obzira na ishod razgovora o novom premijeru. Podržat ćemo Hrvatsku na tom putu", rekao je Paroubek u izjavi novinarima nakon sastanka sa Sanaderom koji je prije toga na Karlovu Sveučilištu primio nagradu Vašek i Anna Marija Polak za promicanje slobode, demokracije i tržišne ekonomije na čemu mu je češki premijer čestitao. Paroubek smatra da je Hrvatska stabilizirajući čimbenik na zapadnom Balkanu i prva od zemalja regije koja bi se trebala priključiti Uniji.
BUDVA/PODGORICA - Glavni državni tužitelj Hrvatske Mladen Bajić i vrhovna državna tužiteljica Crne Gore Vesna Medenica potpisali su u petak u Budvi Sporazum o suradnji i gonjenju počinitelja kaznenih djela ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti i genocida. Sporazumom je predviđeno da državno tužilaštvo Crne Gore podiže optužnice protiv svojih državljana koji su u Hrvatskoj optuženi za ratni zločin, a nedostupni su hrvatskom pravosuđu. Tužitelj Bajić je rekao da će Sporazum omogućiti da granice ne budu zapreka za progon svih počinitelja, osobito kaznenih djela ratnog zločina. Dodao je da će podaci o broju osoba koje su pod istragom zbog ratnog zločina u Hrvatskoj bit dostavljeni crnogorskom tužilaštvu. Savjetnik predsjednika crnogorskog parlamenta za sigurnost general Blagoje Grahovac kazao je da time Sporazumom Crna Gora jasnije nego ikad polaže ispit državno-političke zrelosti.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush izjavio je u petak da su se on i britanski premijer Tony Blair suglasili o potrebi što bržeg raspoređivanja međunarodnih snaga u Libanonu i najavili da će se zauzimati za donošenje rezolucije UN-a kojom će se poduprijeti ta inicijativa. Američki predsjednik je kazao da svaka rezolucija mora osigurati "mehanizam za brzi prekid neprijateljstva i dati mandat međunarodnim snagama". Učinkovite međunarodne snage će pomoći dostavu humanitarne pomoći, olakšati povratak izbjeglica i poduprti libanonsku vladu u uspostavi punog suvereniteta u svojoj zemlji i čuvanju njezinih granica, rekao je Bush. Po završetku susreta s Blairom u Washingtonu, Bush je izjavio da će ovog vikenda opet poslati državnu tajnicu Condoleezzu Rice na to područje kako bi se nastavili diplomatski napori.
BEJRUT - Libanonska vlada, koju čine i ministri Hezbollaha, prihvatila je plan premijera Fuada Siniore o rješenju sukoba s Izraelom kroz reaktiviranje sporazuma o primirju između Libanona i Izraela iz 1949., izvijestio je u petak ministar informiranja Ghazi Aridi. Vlada je odlučila "poduprijeti govor što ga je u Rimu održao premijer", objasnio je Aridi. Čini se da je Hezbollah popustio prihvativši globalni plan libanonskog premijera Fuada Siniore čiji je cilj konačna pacifikacija libanonsko-izraelske granice.
BEJRUT - Najmanje 13 ljudi ubijeno je u petak u izraelskom bombardiranju Libanona, dok je istodobno Hezbollah nastavio raketirati područja na sjeveru Izraela, javljaju agencije. Agencija Reuters je javila da su izraelski zrakoplovi u petak intenzivno bombardirali sela oko luke Tir na jugu Libanona pri čemu je ubijeno 10 ljudi. Još ih je troje stradalo u zračnim napadima u dolini Bekaa, objavili su libanonski sigurnosni izvori. Libanonski Hezbollah u petak je prvi put ispalio sedam raketa zemlja-zemlja iranske proizvodnje na grad Afulu, 50 kilometara južnije od libanonsko-izraelske granice, pri čemu je prema posljednjim podacima ranjeno šest ljudi.
KOPENHAGEN - Ujedinjeni narodi odlučili su u petak evakuirati određene položaje svojih promatrača na jugu Libanona jer se nastavljaju izraelska bombardiranja, objavila je danska vojska. Danska ima tri promatrača u toj regiji u sklopu misije UNTSO (United Nations Truce Supervision Organisation), prve operacije održavanja mira Ujedinjenih naroda uspostavljene 1948. godine u Palestini.
SARAJEVO - Žalbeno vijeće državnog Suda BiH u petak je bivšem ministru obrane Federacije BiH Miroslavu Prci prvostupanjsku presudu od jedne i pol godine zatvora iz slučaja "Hrvatska samouprava" preinačilo u oslobađajuću presudu, čime je prihvaćena žalba njegovih branitelja u tom slučaju, potvrđeno je u Sudu BiH. Prvostupanjskom presudom, koja je u petak ukinuta, Prce je bio proglašen krivim da je kao ministar obrane Federacije BiH u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave u BiH 1991. godine navodno zloupotrijebio položaj i naredio da se pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) pošalju iz vojarni kućama na čekanje. Miroslavu Prci je ostala na snazi četverogodišnja zatvorska kazna koju izdržava zbog slučaja "Hercegovačka banka".
MOSTAR - Odavanjem počasti, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća rodbine i javnih lokalnih dužnosnika u petak je na Stipića livadi kod Jablanice, zapadno od Mostara obilježena 13. godišnjica stradanja 39 Hrvata (33 pripadnika HVO-a i 6 civila) koje su na tom mjestu 28. srpnja 1993. godine ubile bošnjačke postrojbe. Rodbina ovih 39 ubijenih Hrvata već 13 godina bezuspješno traži da se počinitelji ovog masakra kazne, ali za taj zločin nad Hrvatima još nitko nije odgovarao. Hrvatski član Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović je, sudjelujući na obilježavanju ove godišnjice, rekao kako nekažnjavanje zločinaca što su ubili 39 Hrvata na Stipića livadi potvrđuje da Hrvati u BiH nisu ravnopravan narod.
SARAJEVO - Pred sucem za prethodno saslušanje Odjela za ratne zločine državnog Suda BiH u petak su se četvorica bosanskohercegovačkih Srba - Željko Mejakić, Momčilo Grubor, Dušan Fuštar i Duško Knežević, koje optužnica tereti za zločin protiv čovječnosti, izjasnila da se ne osjećaju krivim. Optužnica navodi da su ova četvorica optuženih, od travnja 1992. do kraja te godine, u sklopu šireg i sustavnog napada na nesrpsko pučanstvo na području Prijedora izravno sudjelovala u sustavnom zarobljavanju nesrpskih civila i njihovu zatvaranju u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje. Po mišljenjima humanitarnih međunarodnih djelatnika ova tri logora se ubrajaju među najzloglasnije na prostoru bivše Jugoslavije tijekom nedavnog rata.
SUBOTICA - Za prvu ravnateljicu Radiotelevizije Vojvodine izabrana je Dina Kurbatvinsky - Vranešević što su u petak osudili novinarski krugovi tvrdeći da je riječ o povratku medijskoga kadra bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića. Novoimenovana ravnateljica trenutačno je pomoćnica direktora marketinga Radiotelevizije Srbije, a široj javnosti je poznata i kao članica nekadašnje novosadske skupine "Laboratorija zvuka". Njezin izbor izazvao je oštre komentare u profesionalnim ali i nekim političkim krugovima, koji u tome vide povratak na političku i medijsku scenu Miloševićih kadrova.
SKOPLJE - Makedonski predsjednik Branko Crvenkovski zadužio je u petak čelnika konzervativne stranke VMRO-DPMNE, Nikolu Grujevskog da oformi novu vladu nakon pobjede njegove stranke na parlamentarnim izborima održanim 5. srpnja. Grujevski je kazao kako je pred njim dvadeset dana za izbor članova nove vlade te da Demokratska unija za integraciju, koja je dobila većinu glasova među članovima albanske zajednice, neće imati predstavnika u vladi.