JERUZALEM/BEJRUT - Raketa koju je ispalio Hezbolah u četvrtak pogodila je tvornicu deterdženta za rublje u mjestu Kiryat Shemoni, uzrokovavši požar, priopćili su izraelski dužnosnici. Tvornica deterdženta u vlasništvu tvrtke Galim Chemicals izravno je pogođena, nakon čega se iz postrojenja razbuktala snažna vatra. Načelnik mjesne policije rekao je kako u vrijeme napada u tvornici nije bilo ljudi i da nema opasnosti od isparavanja otrovnih tvari i plinova u zrak. Istodobno Izrael nastavlja i pojačava napade na južni Libanon, u kojima je u četvrtak, šesnaestog dana ofenzive, dosad poginulo najmanje osam civila.
MOSKVA - Rusija je "šokirana" izraelskim bombardiranjem u kojem su poginula četiri promatrača UN-a u utorak u južnom Libanonu, i zahtijeva deklaraciju Vijeća sigurnosti kojom se osuđuje ta operacija. Moskva u priopćenju ponavlja poziv na hitan prekid vatre između Izraela i libanonske šijitske stranke Hezbollah i tražio da Vijeće sigurnosti usvoji deklaraciju u kojoj osuđuje ubojstvo vojnih promatrača. "Kinesko izaslanstvo podnijelo je prijedlog deklaracije Vijeću sigurnosti u kojem se taj čin osuđuje i poziva Izrael da provede istragu", navodi se u priopćenju. "Rusija i većina članica Vijeća spremne su podržati takvu odluku koju međutim blokira stav SAD-a i V. Britanije", ističe rusko ministarstvo vanjskih poslova.
PARIZ - Francuska je svojim partnerima iz Vijeća sigurnosti UN-a podnijela "memorandum" o "izlazu iz krize" u sukobu u Libanonu, koji predviđa osnivanje "tampon-zone" na izraelsko-libanonskoj granici, priopćeno je u četvrtak iz diplomatskog izvora u Parizu. Tekst od tri stranice, dobiven iz ministarstva vanjskih poslova, detaljno predstavlja projekt koji je u glavnim crtama u srijedu u Rimu, na međunarodnoj konferenciji o Libanonu, iznio šef francuske diplomacije Philippe Douste-Blazy. Taj bi dokument mogao poslužiti kao potpora nacrtu rezolucije Vijeća sigurnosti koji Pariz želi predložiti sljedećih dana.
BRUXELLES - Borbe u Libanonu mogle bi se otegnuti još tjednima jer Izrael još uvijek vjeruje da može ostvariti svoje cilj - slamanje Hezbollaha, objavilo je u četvrtak finsko predsjedateljstvo Europske unije. Nakon razgovora s izraelskim premijerom Ehudom Olmertom, finski ministar vanjskih poslova Erkki Tuomioja agenciji Reuters je rekao da je zatražio da se odmah uspostavi prekid neprijateljstava kako bi se zaustavile patnje civila i izbjeglo poticanje ekstremizma na Bliskom istoku. Finski ministar, koji će Bejrut posjetiti u petak, rekao je da je izrazio zabrinutost nakon što je izraelski ministar pravosuđa rekao da je ishod međunarodne konferencije o Libanonu održane u Rimu zeleno svjetlo za nastavak bombardiranja. "To sam iznio premijeru Olmertu, a on je rekao da to nije stajalište vlade", izjavio je Tuomioja.
BEJRUT - Do 600 ljudi izgubilo je živote u 16-dnevnim izraelskim napadima u Libanonu, objavio je u četvrtak libanonski ministar zdravstva Mohammad Khalifeh. Khalifeh je rekao da je do sada u libanonskom bolnicama primljeno 401 tijelo žrtava izraelske kampanje. "Povrh ovih žrtava još je 150 do 200 tijela ispod ruševina. Nismo ih mogli izvući jer su područja gdje su poginuli još uvijek pod vatrom", rekao je Khalifeh agenciji Reuters. Izraelska je vojska priopćila da je sukobu do sada poginulo 52 Izraelaca, od kojih je 19 civila, a 33 vojnika, prenijela je agencija Associated Press.
SUBOTICA - Nakon općina Subotica i Bač radijski program na hrvatskom jeziku uskoro će se početi emitirati i u Vrbasu, izjavio je u četvrtak za Hinu predsjednik podružnice Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini u Vrbasu i pokretač inicijative Dragan Jurakić. Program na hrvatskom emitirat će se preko gradske radio postaje jednom tjedno, u sklopu emisije "Svjetionik" u trajanju od 45 minuta, i bit će prvenstveno posvećen životu i radu oko 800 Hrvata koji žive u općini Vrbas i okolici. Radio Vrbas će biti treća lokalna radio postaja u Vojvodini koja emitira program na hrvatskom jeziku, no vodstvo hrvatske zajednice ustraje na tome da se to pitanje sustavno riješi formiranjem hrvatskog uredništva na Radio- televiziji Vojvodine.
MOSTAR - U prvim reakcijama na odluku Vijeća Ustavnog suda Federacije BiH kojom se tvrdi da se Prijedlogom zakona o javnom Radiotelevizijskom servisu Federacije BiH povređuje vitalni nacionalni interes Hrvata, s jedne strane hrvatske strukture u BiH podržavaju takvu odluku federalnog Ustavnog suda, dok su, s druge strane, međunarodne organizacije suzdržane. HDZ BiH je, pozdravljajući odluku Ustavnog suda Federacije BiH, u četvrtak priopćio kako "Hrvati kao konstitutivni narod u BiH imaju pravo na radiotelevizijski kanal na hrvatskom jeziku u okviru Javnog RTV sustava BiH". Lokalni hrvatski mediji u BiH i više hrvatskih dužnosnika iz BiH u svojim su istupima naveli kako je jučerašnja odluka Ustavnog suda Federacije BiH pobjeda onih koji se zauzimaju za uspostavu RTV kanala u BiH na hrvatskom jeziku.
BEOGRAD - Izaslanik SAD-a za pitanje ratnih zločina Clint Williamson izjavio je u četvrtak u Beogradu da će njegova zemlja nastaviti blisku suradnju s vlastima u Srbiji i partnerima u NATO-u, Europskoj uniji i Haškom sudu kako bi došlo do izručenja Ratka Mladića tom sudu. "Jasno mi je da vlasti u Srbiji ozbiljno shvaćaju nužnost privođenja Ratka Mladića pravdi. SAD žele vidjeti Srbiju u EU i NATO-u, a jedina velika prepreka je Ratko Mladić na slobodi", kazao je američki izaslanik nakon razgovora s tužiteljem za ratne zločine i jednim od koordinatora Akcijskog plana za okončanje suradnje s Haškim sudom Vladimirom Vukčevićem. Izaslanik Williamson je u Beogradu razgovarao i s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i premijerom Vojislavom Koštunicom, te ministrom vanjskih poslova Vukom Draškovićem.
ZAGREB - Glavna tužiteljica Haškog tribunala (ICTY) Carla del Ponte požalila se u razgovoru za njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung na manjak potpore međunarodne zajednice hvatanju odbjeglih ratnih zločinaca na prostoru bivše Jugoslavije istaknuvši kako nitko ni ne traži Radovana Karadžića. "Nitko ne traži Karadžića", rekla je del Ponte u razgovoru koji će biti objavljen u FAZ-u od petka. "Sada smo se usredočili na (bivšeg generala Ratka) Mladića jer znamo gdje je. I znamo da ga Beograd može predati", rekla je del Ponte. Tužiteljica je istaknula kako srbijanski premijer Vojislav Koštunica točno zna gdje se Mladić nalazio do veljače ove godina. Osim toga, dodala je del Ponte, "Koštunica isto tako dobro zna da je do 2002. osobno štitio Mladića".
PRIŠTINA - Posebni američki izaslanik za status Kosova Frank Wiesner pozvao je u četvrtak u Prištini kosovske dužnosnike na veću fleksibilnost u pregovorima o statusu Kosova. S američkim izaslanikom razgovarali su predsjednik Kosova Fatmir Sejdiua, premijer Agim Qeku te članovi kosovskog pregovaračkog tima. Wiesner je izjavio da će prioritet u sljedećim mjesecima biti postizanje sporazuma o tehničkim pitanjima kao što su decentralizacija vlasti, zaštita kulturnog i crkvenog nasljeđa, gospodarski razvoj i zaštita nacionalnih manjina.
PRIŠTINA - Vršitelj dužnosti i prvi zamjenik civilnoga upravitelja UN-a na Kosovu Steven Schook izjavio je u četvrtak da je nakon razgovora s građanima srpske nacionalnosti shvatio da su njihove glavne brige zapošljavanje, nedostatak električne energije te neprimjerena zdravstvena zaštita, a ne nedostatak sigurnosti. Nakon što je nenajavljeno posjetio općine Zvečan i Leposavić na sjeveru Kosova, u kojima pretežito žive Srbi, s kojima je razgovarao neslužbeno, Schook je izjavio da je bolje shvatio probleme Srba i da je iznenađen što srpski političari govore uvijek o nedovoljnoj sigurnosti dok građani imaju sasvim druge probleme.
BUGOJNO - U Bugojnu je u četvrtak otkriveno spomen obilježje u povodu 13. godišnjice stradanja i progona bugojanskih Hrvata. Kako je priopćila bugojanska HVIDR-a, za vrijeme hrvatsko-bošnjačkih sukoba 1993. godine sa bugojanskog je područja protjerano 15.000 Hrvata, a još se ne zna ništa o sudbini 20 Hrvata koje su prije 13 godina zarobile bošnjačke postrojbe. Prema službenim podacima, tijekom rata je poginulo 311 bugojanskih Hrvata, većina u hrvatsko-bošnjačkom sukobu. Za te zločine još nitko nije odgovarao.