BEOGRAD - Hrvatski premijer Ivo Sanader i srbijanski predsjednik Boris Tadić u petak su u Beogradu ocijenili da je napredak Hrvatske i Srbije na putu europskih i euroatlantskih integracija u obostranom interesu. Kako se navodi priopćenju iz Predsjedništva Srbije, Tadić i Sanaderu razgovarali su o unapređenju političkih i gospodarskih odnosa dviju zemalja, izgradnji i jačanju regionalne stabilnosti i suradnje, kao i poštivanju ljudskih i manjinskih prava i rješavanju problema izbjeglica. "Na današnjem sastanku izražena je i puna podrška zajedničkom nastupu srpskih i hrvatskih privrednika na tržištima trećih zemalja", navodi se u priopćenju, u kojem se dodaje da je Tadić premijera Sanadera upoznao sa stavovima srpskog pregovaračkog tima o budućem statusu Kosova, dok je Sanader još jednom naglasio da se pitanje statusa mora riješiti uz suglasnost Beograda.
BEIRUT - Libanonska šijitska militantna skupina Hezbollah odbacila je u petak mirovni plan UN-ova glavnog tajnika Kofija Annana o zaključenju primirja s Izraelom i o trenutačnom oslobađanju dvojice uhićenih izraelskih vojnika. "Prihvatit ćemo samo bezuvjetni prekid vatre, nakon čega se trebaju provesti neizravni pregovori o razmjeni zatočenika", rekao je u telefonskom razgovoru za agenciju dpa drugi čovjek Hezbollaha Nawar Sahali, ponavljajući izjavu koju je vođa Hezbollaha šeik Hassan Nasrallah dao u četvrtak. U govoru pred UN-ovim Vijećem sigurnosti u četvrtak, Annan je obje strane optužio za nasilje i predložio nagodbu po kojoj bi Hezbollah oslobodio dvojicu vojnika i u Libanonu se rasporedile smeđunarodne stabilizacijske snage.
JERUZALEM - Izraelske snage ubile su skoro 100 pripadnika Hezbollaha tijekom desetodnevnih borbi, rekao je u petak zapovjednik izraelskih snaga general Dan Halutz. "Hezbollah ne otkriva prave razmjere svojih gubitaka", kazao je on na konferenciji za novinare. Halutz je rekao da je samo tijekom borbi u četvrtak ubijeno 13 boraca Hezbollaha. Izrael je u petak pozvao na mobilizaciju najmanje 3.000 pričuvnih vojnika, što se tumači očitim znakom da se vojska priprema za kopnenu invaziju južnog Libanona, javlja agencija Reuters pozivajući se na vojne izvore. Izrael grupira vojnike, tenkove i topništvo u blizini granice s Libanonom. No, još će proći dani prije nego novi pričuvni vojnici ne budu mobilizirani.
ZAGREB - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija u petak je priopćenjem demantiralo pisanje Financial Timesa (FT) koji je objavio da se nakon nekoliko mjeseci tajnih pregovora general Ante Gotovina dobrovoljno predao španjolskoj policiji na Kanarima, te je navode iz spomenutog članka odbacilo kao neistinite. Ministarstvo je je također priopćilo da je tijekom dana Veleposlanstvo RH u Londonu kontaktiralo uredništvo lista i dostavilo im demantij navoda iz spornoga članka. "Uredništvo FT-a se ispričalo se za objavljivanje neistinitih navoda u članku te ga se obvezalo povući", navodi se u priopćenju Ministarstva. "Opće je poznato da je odbjegli general bio uhićen nakon vrlo složene zajedničke policijsko-obavještajne operacije u koju su bile uključene obavještajne službe nekoliko zemalja" pojašnjava se u pismu upućenom FT-u i naglašava da je i iz samih snimaka uhićenja sasvim jasno da ono nije "rezultat nikakvih tajnih pregovora".
BRUXELLES - Belgija je u petak proslavila 175. godišnjicu monarhije na državni blagdan kojim se obilježava izbor Leopolda I. za prvog belgijskog kralja. Dana 21. srpnja 1831. njemačkog princa Leopolda iz dinastije Sachsen-Coburg-Gotha državni je parlament mlade zemlje izabrao za prvog belgijskog kralja. Godinu ranije belgijske su se pokrajine pobunile protiv nizozemske prevlasti i 4. listopada 1830. proglasile neovisnost Belgije. Proslava je u petak počela vjerskom svečanošću u katedrali u Bruxellesu, kojoj su nazočili kraljevska obitelj i premijer Guy Verhofstadt. U petak poslijepodne održan je vojni mimohod, a u zračnim je akrobacijama sudjelovao manji broj zrakoplova zbog evakuacije belgijskih državljana iz Libanona.
VARŠAVA - Poljski parlament prihvatio je u petak zakon koji sve javne osobe, visoke dužnosnike i suce, ali i profesore i novinare obvezuje da javnost upoznaju sa svojom eventualnom prošlošću suradnika komunističkih tajnih službi. Braća Lech i Jaroslaw Kaczynski, poljski predsjednik i premijer, istaknuli su tu temu kao glavni adut u predizbornoj utrci njihove konzervativne stranke Pravo i pravednost koja je pobijedila na prošlim parlamentarnim izborima. Na temelju novog zakona, javne će osobe morati zatražiti da im ustanova koja upravlja arhivima bivše političke policije SB i drugim bivšim komunističkim službama, potvrdu o tome jesu li surađivali s tim službama. Informacija o suradnji s komunističkim službama može biti razlog za otpuštanje s posla, kao i odbijanje traženja potvrde, piše u tekstu. Novi će se zakon, prema službenim procjenama, primjenjivati na više stotina tisuća Poljaka.
MOSTAR - Predsjednik HDZ-BiH Dragan Čović u petak je na programskoj konvenciji stranke u Mostaru, uoči jesenskih parlamentarnih izbora, izjavio da ostale stranke s hrvatskim predznakom u BiH ne smatra protivnicima nego partnerima. Naime, nedavno je skupina nezadovoljnika Čovićevom politikom, okupljenih oko Bože Ljubića i Martina Raguža, predsjedatelja Zastupničkog doma parlamenta BiH, istupila iz HDZ-BiH i utemeljila novu stranku "HDZ 1990 Hrvatsko zajedništvo", koja se također prijavila za predstojeće izbore u BiH. Čović je, aludirajući i na tu stranku, rekao kako druge političke opcije s hrvatskim predznakom u BiH ne smatra protivnicima nego partnerima.
RIM - Talijanska vlada lijevog centra Romana Prodija odobrila je na sjednici u petak "uvoz" još 350 tisuća stranih radnika iz zemalja izvan Europske unije, pošto su zahtjevi talijanskih tvrtki za novom radnom snagom znatno veći od broja dozvola koje je dala prijašnja vlada desnog centra Silvia Berlusconija. Ministar socijalne srkbi Paolo Ferrero objasnio je da talijanske tvrtke ukupno traže 520.000 stranih radnika, a prethodna je vlada odobrila dolazak njih 170.000. Nova odluka o povećanju broja radnika vodi računa o zahtjevima na tržištu, rekao je Ferrero. Zahtjevi poslodavaca jamče ne samo zaposlenje novim radnicima, već i smještaj, rekao je Ferrero, a to što je vlada odobrila novih 350.000 radnih dozvola znači da strani radnici neće raditi na crno.
BERLIN - Njemačka vlada suzdržano je u petak reagirala na pismo koje je iranski predsjednik Mahmud Ahmedinedžad poslao njemačkoj kancelarki Angeli Merkel. "U pismu se ne navodi nuklearni sukob između Irana i međunarodne zajednice, ali ono zato sadrži mnoge iskaze koji su za nas potpuno neprihvatljivi", izjavio je glasnogovornik njemačke vlade Ulrich Wilhelm. Neprihvatljivima se smatraju dijelovi pisma u kojima iranski predsjednik iznova negira pravo Izraela na egzistenciju. Osim toga, kako je nadalje priopćeno, Ahmedinedžad je ponovno doveo u pitanje postojanje holokausta, što se u Njemačkoj smatra kažnjivim djelom. Iranski predsjednik istodobno naglašava želju za produbljenjem suradnje s Njemačkom. Wilhelm je ukazao na ponudu međunarodne zajednice za rješenjem nuklearne krize. "Produbljenje suradnje između Njemačke i Irana će biti moguce ako Teheran pozitivno reagira na ponudu međunarodne zajednice", istakao je Wilhelm.
ATENA/NIKOZIJA - Cipar je u petak priopćio da "tone" jer je preplavljen tisućama ljudi koji su evakuirani iz Libanona zbog izraelskih napada. Ministar vanjskih poslova Giorgos Lillikas izjavio je da njegova zemlja, koja broji nešto manje od milijun stanovnika, ima velikih problema zbog ove krize u vrijeme vrhunca turističke sezone i pozvao je članice Europske unije u pomoć. "Mi tonemo", rekao je Lillikas za državni radio. "Nemamo odgovarajuću infrastrukturu za pružanje smještaja tolikom broju ljudi iz trećih zemalja", kazao je. "Mi smo u dilemi, budući da vlada mora odlučiti hoće li nastaviti humanitarne napore sa sredstvima koje imamo ili ćemo učiniti ono što rade drugi i nećemo dozvoliti ne-Europljanima da koriste Cipar niti im pružiti usluge odlaska".
PARIZ - Gotovo 40 stupnjeva Celzija u Italiji, asfalt koji se topi, pozivi na oprez: dio Europe i ovog će vikenda zahvatiti val vrućine koji je već usmrtio 30 osoba, od kojih 21 u Francuskoj. Otkako su počele velike vrućine, u Francuskoj je, prema službenim podatcima, umrla 21 osoba, od čega deset osoba od 80 do 94 godine, četiri radnika koja su umrla na radnom mjestu i petnaestomjesečno dijete. Dva su muškarca od 37 i 53 godine umrla na jugu Španjolske, pa se tako broj žrtava od vrućine u toj zemlji popeo na pet. Vrućina je odnijela živote dviju osoba u Njemačkoj i dviju u Nizozemskoj. Očekuje se da će se ovog vikenda u Italiji koja je među zemljama najteže pogođenim nesnosnom vrućinom i sušom, živa u termometru popeti na gotovo 40 stupnjeva.