Poglavarstvo stoga traži izradbu studije i analize mogućih lokacija LNG-a na jadranskom dijelu Hrvatske, koju bi financirali Europska investicijska banka ili Ministarstvo gospodarstva.
Ako ta studija pokaže da je najpovoljnija lokacija za terminal u Omišlju na Krku, Poglavarstvo će tražiti da se revidiraju podzakonski i zakonski akti glede LNG-a, zaštite okoliša i sigurnosnih uvjeta za gradnju terminala.
U Županiji smatraju da bi se financiranjem, kordiniranjem i praćenjem u moguću izradbu neovisne Studije utjecaja na okoliš terminala u Omišlju trebala uključiti i Europska investicijska banka.
Ako se Omišalj potvrdi kao najprimjereniji, Poglavarstvo će tražiti da budu zastupljeni ekološki i energetski interesi Županije i neizravno svih jedinica lokalne samouprave. Među ostalim, Županija će tražiti jamstvo ulagača u slučaju ekoloških šteta te lokacijsku, odnosno jednokratnu ekološku rentu koja bi, po procjenama, iznosila devet do 22 milijuna eura ili dva posto ukupne vrijednosti izgradnje terminala i pripadnog plinovoda. Županiji i lokalnim jedinicama pripadalo bi i dva posto prihoda terminala i plinovoda na godinu.
Ako LNG bude izgrađen u Omišlju, Županija će zahtijevati izgradnju nove plinske elektrane ili prelazak sadašnje termoelektrane na plin te uvođenje plina u veća naselja na Krku.
Zaključke Poglavarstva razmotrit će Županijska skupština, a zatim će biti poslani Vladi i Hrvatskom saboru.