Nema sumnje da je riječ o moćnim i mladim gospodarstvima koja igraju sve važniju ulogu na svjetskoj pozornici, zasjenjujući čak i neke od aktualnih članica skupine G8.
"Kada smo odlučivali o tome tko će sudjelovati na samitu, ruski predsjednik smatrao je da nema smisla raspravljati o energetskoj sigurnosti bez Indije i Kine", kazao je uoči peterburškog samita Igor Šuvalov, jedan od glavnih savjetnika Vladimira Putina.
"Te dvije zemlje snažno utječu na rast cijena, vodeći su potrošači energetskih resursa i imaju gospodarstva u razvoju", objasnio je Šuvalov.
Stoga će se predsjednici Kine, Indije, Brazila, Južnoafričke Republike i Meksika 17. srpnja tri puta sastati sa čelnicima skupine G8, ponajprije kako bi s njima raspravili o opskrbi i distribuciji energenata te o pitanjima energetske učinkovitosti koje je Moskva proglasila prioritetima sastanka.
Ruski čelnici nisu usamljeni u zahtjevima za pojačanim sudjelovanjem gospodarstava u razvoju. Tako je zamjenik američkog ministra financija Tim Adams još prošle godine izjavio da bi članice skupine G8 trebale utvrditi modus koji bi omogućio nekim zemljama u razvoju punopravno sudjelovanje u raspravama.
G8 će se u određenom trenutku morati otvoriti novim članicama, smatra John Kirton, profesor sa sveučilišta u Torontu koji prati rad te organizacije.
Argument u prilog toj ocjeni jest i činjenica da je Kina prošle godine pretekla Veliku Britaniju i Francusku i postala četvrto po veličini svjetsko gospodarstvo a podjednako snažnu stopu rasta bilježi i Indija sa svojih više od milijardu stanovnika.