No, zabrinjava to što se bilježi pad učinkovitosti dva posto u odnosu na prethodnu godinu pa je tako nakon dvije godine malog rasta došlo do opadanja učinkovitosti zaposlenih, istaknuo je Ante Pulić iz Centra za intelektualni kapital na današnjoj sjednici Zajednice za unapređenje intelektualnoga kapitala Hrvatske gospodarske komore, izviješćeno je iz HGK-a.
Objašnjenje za takav rezultat, kazao je Pulić, je u tome što je dodana vrijednost na razini Hrvatske lani rasla pet posto, a plaće zaposlenih sedam posto, što znači da je stvoreno manje nego što su rasla primanja zaposlenih, a to se odražava u padu učinkovitosti.
Napomenuo je kako grad Zagreb sudjeluje sa 53 posto u ukupnoj stvorenoj vrijednosti, a lani je zabilježio pad efikasnosti dva posto, što se odrazilo na čitavo hrvatsko gospodarstvo.
Drugo je gospodarstvo prema stvorenoj vrijednosti ono u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je učinkovitost lani porasla šest posto.
Istarsko gospodarstvo već četvrtu godinu uzastopce bilježi stagnaciju, a lani je u toj županiji dodana vrijednost rasla tek jedan posto, plaće šest posto, a efikasnost je pala pet posto.
Slabije rezultate u odnosu na prethodnu godinu ostvarila je i Primarsko-goranska županija, gdje je stvoreno šest posto manje vrijednosti, a plaće su povećane osam posto, te je stoga efikasnost pala čak 14 posto.
Rekordne pozitivne pomake ostvarila je Šibensko-kninska županija, gdje je povećanje stvorene vrijednosti bilo čak 41 posto, a efikasnosti 36 posto.
Prema djelatnostima primjećuje se da ključne djelatnosti, osim trgovine na veliko i malo, bilježe pad učinkovitosti od jedan do četiri posto, ovisno o sektoru.
Trgovina u stvorenoj vrijednosti gotovo dosiže prerađivačku industriju, a za nekoliko godina mogla bi je i prestići. Najveći porast bilježi financijsko poslovanje hotela i restorana te poslovanje nekretninama. Hoteli i restorani zabilježili su lani rast dodane vrijednosti 14 posto.
(Hina) xtp yds