Po njegovim riječima Zemun je 1921. imao oko dvadesetak tisuća stanovnika od čega više od 70 posto Hrvata. Danas Zemun ima više od 200.000 stanovnika, a procjenjuje se da je tek pet posto Hrvata, napominje Rukavina.
Dolaskom na vlast Slobodana Miloševića 1986. počinje snažnije iseljavanje Hrvata iz Zemuna, navodi i dodaje da su pohodom JNA i srpskih dragovoljaca na Hrvatsku međunacionalni odnosi pali na najnižu razinu te da se nakon toga više nisu poštovale ni zakonske, ni temeljne norme ljudskoga ponašanja.
"Mnogi su ostali bez svojih kuća, stanova, posla, otpremnina, dionica, s minimalnim mirovinama", napominje, dodajući kako danas Hrvati u Zemunu nemaju svojih škola, ustanova, medijskih emisija, zastupnika u mjesnoj i državnoj vlasti.
Hrvati su izgrađivali Zemun gospodarski, vjerski, obrazovno i kulturno, ističe i dodaje kako je to trajalo do završetka Drugoga svjetskog rata, kada su im svi objekti oduzeti.
Navodi primjer oduzimanja Bolnice sestara milosrdnica, Katoličkog doma, Hrvatskoga sokolskog doma, Hrvatske štedionice i tvornica u hrvatskim rukama.
Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. i ukidanja Vojne krajine, kako podsjeća, Srijem je u potpunosti 1881. pripojen Hrvatskoj. "Umjesto njemačkog, mađarskog i latinskog, tada je hrvatski jezik postao službeni", piše Rukavina i dodaje da je izgradnjom pruge Srijem od Zemuna preko Mitrovice i Vinkovaca povezan sa Zagrebom.
Zemun je prvi put 1934. pripojen Beogradu, u Kraljevini Jugoslaviji. Nakon početka Drugog svjetskog rata, njemačke postrojbe u travnju 1941. ušle su u Zemun. Sve do sredine listopada vlast su u Zemunu i okolnim selima obnašali "folksdojčeri", a zatim kad su ti dijelovi Srijema ušli u sastav NDH, dijelili su je s Hrvatima, ali su najvažnije položaje u tijelima uprave zadržali Nijemci, navodi.
Od listopada 1944. vlast je s majorom Milanom Žeželjem na čelu obnašala Komanda mjesta, koja je uhićivala i likvidirala "narodne neprijatelje", navodi Rukavina, dodajući: "S koliko revnosti je to rađeno, najbolje svjedoče mnoge nevine žrtve pobijene u listopadu 1944., a zakopane pokraj Dunava, na Zemunskom keju kod Hidrobaze i na Kalvariji".
Zemun je tada, zajedno s istočnim Srijemom, bio najprije priključen Vojvodini, a u listopadu 1945. pod pritiskom "odozgo" ponovno pripojen Beogradu.
Najnoviji dvobroj časopisa donosi radove Milivoja i Dražena Prćića, Petka Vojnića Purčara, Milovana Mikovića, Marka Samardžije, Ivana Bonusa, Ivana Kovača, Stevana Mačkovića, Stjepana Beretića i Matije Evetovića.