Sjevernoatlantski savez odbija Srbiji i BiH ulazak u program Partnerstvo za mir, koji je prva stepenica na putu do mogućeg punopravnog članstva, sve dok su na slobodi haški bjegunci, nekadašnji politički i vojni vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
No nakon što se Crna Gora odvojila od Srbije a Kosovo je na putu da učini slično, NATO se boji da bi njegovo tako tvrdo stajalište moglo Srbiju odvesti u naručje protuzapadnjačkih snaga.
"U Beogradu vlada dubok osjećaj frustriranosti i postoji opasnost od radikalizacije političke scene", smatra visoki dužnosnik NATO-a koji je želio ostati neimenovan.
"Sad je pitanje kako možemo ohrabriti Beograd a da istodobno ostanemo pri politici čvrstih uvjeta", dodao je, govoreći o uvjetu izručenja Mladića Den Haagu, koji za bilo kakav napredak u odnosima postavljaju i EU i NATO.
Zasad još nema konkretnih prijedloga, a mogući koraci dat će se naslutiti prilikom susreta srbijanskog premijera Vojislava Koštunice s američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice u utorak u Washingtonu.
Američki veleposlanik u Beogradu Michael Polt ovog tjedna je rekao da će cilj posjeta biti "poboljšanje stanja u Srbiji i bilateralnih odnosa, koji se ne temelje samo na političkom statusu Kosova ili izručenju Mladića Den Haagu".