Tom je prigodom ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić najavio da bi Hrvatski sabor trebao donijeti paket zdravstvenih zakona za tjedan dana, dok bi se nova lista lijekova trebala početi primjenjivati od sredine rujna.
Ljubičić je upozorio kako je udio generičkih lijekova na tržištu u Hrvatskoj 34 posto, a primjerice u Francuskoj čak 55 posto.
Kao krajnji cilj nove liste lijekova istaknuo je skraćenje roka plaćanja dobavljačima sa sadašnjih 200 dana, kako ne bi došla u pitanje opskrba lijekovima.
"Time ćemo osigurati sredstva za nove lijekove, a ne da pojedini lijekovi čekaju četiri do pet godina kako bi bili uvršteni u našu farmakološku ponudu", napomenuo je Ljubičić.
Novim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti definirat će se rizični čimbenici koji ugrožavaju život i zdravlje ljudi, utvrditi odgovornost osnivača za obveze zdravstvenih ustanova te ojačati odgovornost ravnatelja i voditelja svake jedinice za financijsko poslovanje zdravstvenih ustanova.
Iako hrvatski građani izdvajaju za zdravstvo najviše u Europi, čak 15 posto, zdravstvo je suočeno sa stalnim problemima prevelikog izdvajanja a nedostatnog financiranja, neracionalne potrošnje i loše organizacije.
Upravo zbog tih razloga, ponovio je Ljubičić, Ministarstvo zdravstva krenulo je u reformu kroz izmjene nekoliko ključnih zdravstvenih zakona.
Hrvatska troši na zdravstvo puno više od ostalih zemalja, upozorio je i predstavnik MMF-a za Hrvatsku Athanasios Vamvakidis.
Na primjer, samo prošle godine 12 posto zaposlenih bilo je na bolovanju dulje od 42 dana što ne bi mogle, kaže Vamvakidis, platiti ni puno bogatije zemlje od Hrvatske.
On ipak vjeruje da Vladina reforma zdravstva ide u pravom smjeru.