"Još uvijek nedefinirana granica područja Hotize (blizu hrvatskog Svetog Martina na Muri) ne može se ni po veličini, niti po sadržaju i reakcijama na međunarodnom planu mjeriti s problemom Piranskog zaljeva, ali je ipak riječ o kompliciranom pitanju", navodi list. List pojašnjava slovensku poziciju prema kojoj je most doduše na zemlji koja je u hrvatskom katastru, ali je Slovenija to područje kontrolirala u trenutku osamostaljenja Hrvatske i Slovenije 25. lipnja 1991. godine. Pozivajući se na takvo stajalište "stanovnici Hotize sada tvrde da je most na Muri sagrađen na slovenskom teritoriju" i da bi granični prijelaz trebao biti na sredini mosta preko Mure, dodaje list.
Rupel je u prosvjednoj noti Hrvatskoj napisao da je s hrvatskim premijerom Sanaderom postojao dogovor o gradnji zajedničkog mosta i postavljanju graničnog prijelaza na njegovoj sredini, no da su Hrvati most onda napravili na svoju ruku, navodi "Večer".
Most na Muri trebao je biti službeno otvoren u utorak, ali je prema tumačenju Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka to odgođeno zbog tehničkih pitanja, jer most još nema uporabnu dozvolu. Ministar Kalmeta, koji je jučer boravio u Svetom Martinu na Muri, najavio je služneo otvorenje u roku od idućih desetak dana.
List upozorava na Rupelove izjave da je most, istina, u okviru hrvatskog katastra, ali da su zaseoci u Istri na lijevoj obali Dragonje u katastru općine Piran, te da je on za jedinstvene kriterije utvrđivanja granice na cijeloj graničnoj crti.
"Rupel priznaje da se radi o kompliciranom pitanju, no supredsjedatelj slovenskog dijela slovensko-hrvatske zajedničke povijesne komisije Janko Prunk upozorava da bi dosljedna primjena katastra značila da Savudrija i Kaštel u Piranskom zaljevu spadaju u općinu Piran (Slovenija)", navodi u svom prilogu mariborski list "Večer".