Pritom je birokraciju izdvojilo 60 posto ispitanika, a hrvatske zakone, koji često nisu usuglašeni s pravnom stečevinom EU, te korupciju, više od 40 posto ispitanika, rekao je Peter Hasslacher, direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu, koji je proveo ovo istraživanje.
Na postupke javne nabave i javnih natječaja, rad na crno, poreze i zemljišne knjige 'požalilo' se po 20-tak posto ispitanika, pri čemu je Hasslacher kazao da je primjerice kod zemljišnih knjiga već uočen napredak.
No, primjerice pitanje javne nabave i javnih natječaja u Hrvatskoj, prema riječima prvog tajnika finskog veleposlanstva Pasija Poeysaerija, bit će tema idućeg redovnog sastanka savjetnika za trgovinu u predstavništvima zemalja članica EU u Hrvatskoj.
Šef odjela za gospodarska i trgovinska pitanja pri Delegaciji Europske komisije (EK) u Hrvatskoj Christos Makridis je kazao kako su ovakva istraživanja vrlo važna za komunikaciju stranih investitora, hrvatskih vlasti i EK.
Hrvatskim vlastima ovi podaci ukazuju na probleme s kojima se još treba pozabaviti, potencijalnim investitorima govore o poslovnom okruženju u Hrvatskoj te daju smjernice treba li ulagati ili ne, a EK pružaju informacije 's terena' o događanjima u procesu približavanja Hrvatske EU, rekao je Makridis.
No, prema Hasslacherovim riječima, interesa za rezultate ovog istraživanja među hrvatskim dužnosnicima, posebice u Vladi nije bilo - iako im je ponuđena prezentacija, od potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo nisu dobili odgovor, a umjesto ministra gospodarstva prezentaciju je odslušao jedan od pomoćnika.
Istraživanjem je obuhvaćeno 315 tvrtki iz 12 zemalja članica EU, na koje se odnosi 72 posto izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku od 1993. godine, a osim o preprekama u poslovanju, anketirani su i o poslovnom okruženju, kao i o prednostima Hrvatske.
Kao najveće prednosti Hrvatske ispitanici navode geografski položaj (61 posto ispitanih), status kandidata za pridruživanje EU (44 posto), dinamiku rasta i stupanj gospodarskog rasta (više od 30 posto), kvalifikacije i zalaganje suradnika te političku stabilnost (više od 20 posto).
Na pitanje o usporedbi gospodarskog stanja u Hrvatskoj u 2005. u odnosu na 2004. više od 60 posto ispitanika ocijenilo ju je boljom ili puno boljom, a 10 posto lošijom ili puno lošijom.
Glede očekivanja za ovu godinu pak rezultati su još optimističniji, 72 posto ih očekuje puno bolje ili bolje poslovne rezultate, a 6,67 posto lošije ili puno lošije.