Nakon višednevnih aktivnosti na terenu diplomatskih predstavnika EU, SAD-a, Velike Britanije i OESS-a, incidenti između dviju najvećih stranaka Albanaca, koji su označili predizbornu kampanju, prestali su, pa se očekuje, iako sa zebnjom, da će i izbori proteći mirno. Prema nekim podacima, u predizbornoj kampanji dogodilo se 30 incidenata s uporabom oružja i ranjavanjem dviju osoba.
Na izborima se natječe 38 političkih stranaka, no dvije trećine njih u koaliciji, ili s vladajućim strankama, Socijaldemokratskim savezom (Makedonaca) i Demokratskom unijom za integraciju (Albanaca), ili s oporbenom VMRO-DPMNE, odnosno Demokratskom partijom Albanaca, dok ostale, poglavito novoosnovane stranke, nastupaju same.
Predizborna kampanja protekla je najviše u međusobnim napadima protivničkih koalicija, a malo se govorilo o najbolnijem pitanju koje tišti ogroman broj građana, gospodarstvu i nezaposlenosti, koja se od 31,9 posto prije četiri godine popela na vrtoglavih 38 posto.
Glavni izborni adut vladajuće lijeve koalicije oko Socijaldemokratskog saveza, na čelu s aktualnim premijerom Vladom Bučkovskim, uvođenje je Makedonije u NATO i EU, te obećanja o povećanju mirovina i plaća onima koji se financiraju iz proračuna. Protivnike napadaju da će Makedoniju vratiti u ratnu 2001. godinu kada su izbili sukobi s manjinskim Albancima. Jedan od manjih partnera lijeve koalicije, Demokratska partija Srba, svojim biračima obećava da će izgraditi spomenik kralju Petru Karađorđeviću.
Desna koalicija oko VMRO-DPMNE, koju predvodi njen čelnik i ministar financija u bivšoj vladi Nikola Gruevski, najavljuje pokretanje gospodarstva i smanjenje nezaposlenosti, no bez većih obrazloženja na koji način to misli ostvariti. Vlast napada da nije ispunila svoja obećanja u protekle četiri godine i optužuje je za korupciju i organizirani kriminal.
Čelnik mlađeg partnera u vladi, albanske Demokratske unije za integraciju Ali Ahmeti, obraćajući se prije svega albanskim biračima, obećava zalaganje za europski standard građana, izgradnju monumetalnog spomenika povijesnoj ličnosti Skenderbega u Skopju te nezavisnost Kosova. Ova stranka proizašla je iz ONA-e (Oslobodilačka narodna armija) koja je pod zapovjedništvom Alija Ahmetija 2001. godine izazvala oružani sukob s makedonskom vojskom i policijom.
Upravo je to razlog sukoba i incidenata s oporbenom Demokratskom partijom Albanaca (DPA), koja je bila koalicijski partner bivše desne koalicijske vlade VMRO-DPMNE, a koja je počela provoditi za građane albanske nacionalnosti gotovo sva prava predviđena Ohridskim ugovorom, potpisanim nakon sukoba. Njen predsjednik Arben Džaferi i osobito dopredsjednik Menduh Tači, optužuju Ahmetija kako nije počeo rat zbog ljudskih prava, već za osvajanje teritorija i nasilno preuzimanje vlasti i to pomoću sadašnjeg koalicijskog partnera u vladi, Socijademokratskog saveza. DPA najavljuje objavljivanje bijele knjige, kojom će, tvrdi, činjenično dokazati istinu o oružanom sukobu. Svojim biračima obećava vraćanje sigurnosti koju su imali ranije.
Džaferi i Tači također optužuju DUI da će falsificirati izbore kako bi ostala na vlasti, a toga se boje i makedonske oporbene stranke. Zadnjih dana tisak objavljuje izjave anonimnih očevidaca o sumnjivim metodama koje, tvrde, prakticira Socijademokratski savez. Među pričama koje ocrtavaju predizbornu kampanju je i ona jednog nezaposlenog inženjera, objavljena u nedjeljnom broju dnevnika Vreme, koji kaže kako odlazi na sve zborove većih stranaka i za to dobiva osam eura.
Prema zadnjem ispitivanju javnog mišljenja, tjedan dana uoči izbora gotovo 50 posto birača reklo je da ili neće glasovati ili još uvijek nije odlučilo kome će dati glas. Najviši rejting ima oporbena koalicija VMRO-DPMNE - 17,3 posto, koalicija vladajućeg Socijademokratskog saveza 12,8 posto, Demokratska unija za integraciju 9,6 posto, Demokratska partija Albanaca 5,8 posto, a isto toliko ima i nedavnoosnovana Nova socijademokratska partija. Nove stranke su i VMRO-Narodna, koja ima rejting od 2,6 posto i Demokratska obnova Makedonije 2.3 posto, a sve ostale imaju manje od jedan posto.
Prema mišljenju analitičara, nijedna koalicija neće dobiti većinu glasova da bi mogla sastaviti vladu, tako da će nakon izbora uslijediti nove koalicije. Upitno je tko će s kim, jer novoosnovane stranke, koje prema rejtingu, mogu osvojiti više mjesta u parlamentu, nastale su otcjepljenjem od vladajućih socijaldemokrata i oporbenih vmroovaca.
Građani su mahom razočarani u sve dosadašnje vlade. Jedinu nadu za bolje sutra vide u Europskoj uniji, za koju se, prema svim dosadašnjim anketama, određuje više od 90 posto birača. Zato postoji strah od incidenata tijekom izbora, jer bi time, prema porukama i apelima svih čimbenika međunarodne zajednice, Makedonija izgubila šansu da u doglednije vrijeme počne pregovore s Unijom i dobije poziv za NATO.