"Naše se povjerenstvo ne bavi samo pitanjem granice nego cjelinom odnosa, ali za svako razdoblje pokušavamo prikazati gdje je bio slovenski, a gdje hrvatski etnički teritorij", rekao je u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA od petka Janko Prunk, predsjednik slovenskog dijela mješovite povijesne komisije koju su lani formirale hrvatska i slovenska vlada, a čiji hrvatski dio vodi Dušan Bilandžić.
Mješovita komisija trebala bi se u listopadu sastati na svom trećem zasjedanju, a slovenski povjesničari hrvatskoj su strani već predali sinopsis svojih materijala. Spremni su ih objaviti zajedno s hrvatskim materijalom, ali ako se hrvatski povjesničari ne slože - onda i u posebnom slovenskom izdanju.
Prunk je u vezi s Bijelom knjigom slovenskog ministarstva vanjskih poslova rekao da je to korektna zbirka dokumenata namijenjena javnosti.
"Povijesne činjenice su na strani Slovenije, ali će Bijela knjiga tek djelomice moći pomoći u arbitraži ili pregovorima. Hrvati su nakon 1991. godine stvari nekako prejudicirali, a imaju i bolje lobiste", rekao je Prunk za STA, dodavši da se slaže s izdavanjem Bijele knjige, te da je to i sam predlagao ministarstvu vanjskih poslova.
Prunk je rekao da trenutačno ne raspolaže dodatnim povijesnim dokazima da bi pravednija granica bila južnije od rijeke Dragonje, ali da se u prošlosti mnogo špekuliralo da su slovenski i hrvatski komunistički čelnici granicu odredili bez šireg dogovora s narodom.
"Pretpostavlja se da su se oni nakon II. svjetskog rata dogovorili da Hrvati dobiju Kaštel i Savudriju. Kaštel i Savudrija su nekad potpadali pod Piran, a Hrvata je u Savudriji nekad bilo vrlo malo, moglo ih se nabrojati na prste jedne ruke", naveo je slovenski povjesničar Prunk.