ZAGREB - Prihodi državnog proračuna povećat će se za 899 milijuna kuna, a rashodi za 430 milijuna, prijedlog je rebalansa državnog proračuna što ga je danas utvrdila Vlada i uputila Hrvatskom saboru na donošenje. Cilj je rebalansa smanjenje fiskalnog deficita sa 3,2 na 3 posto BDP-a, te rješavanje nekih krupnih problema u Ministarstvu zdravstva, istaknuo je premijer Ivo Sanader dodajući da rebalans uzima u obzir dobre makroekonomske pokazatelje i najave većeg gospodarskog rasta od očekivanog. Ministar finacija Ivan Šuker kazao je da i podatak da je u svibnju ove, u odnosu na svibanj prošle godine bilo 21 tisuću manje nezaposlenih govori o "živosti" hrvatskog gospodarstva. Istaknuo je da su proračunski prihodi u prvih pet mjeseci ove godine 12 posto viši nego u istom razdoblju lani.
ZAGREB - S gotovo 24 milijuna kuna država će sufinancirati otkup svježeg mlijeka, kako bi spriječila poremećaj na tržištu, odlučila je danas Vlada. Velikim otkupljivačima država će za svaku litru mlijeka davati 1,5 kuna, a malim mljekarima jednu kunu po litri. Na taj način ukupno će se otkupiti više od 16 milijuna litra mlijeka koje bi mljekare preradile u maslac i mlijeko u prahu. Nakon što je predložila neposredan izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, Vlada je predložila da se precizira i odnos između njih i predstavničkog tijela.
ZAGREB - Vladi Srbije predložit ćemo da i Hrvati imaju predstavnika u Skupštini Srbije i da se to riješi ustavno, kako je to učinila Hrvatska, najavio je danas premijer Ivo Sanader na sjednici Vlade. Vlada je podržala izvješće koje govori kako se u prošloj godini provodio Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i kako je za njihove potrebe utrošeno 50,4 milijuna kuna što je za trećinu više nego u 2004. Vlada je donijela Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, prema kojemu će u iduće dvije godine oko 560 tisuća žena u dobi od 50 do 69 godina o trošku države moći obaviti mamografski pregled.
ZAGREB - Većina saborskih klubova kritizirala je danas predložene izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), a posebno HSP koji je HNB prozvao za velike propuste u monetarnoj politici, a čelne ljude središnje banke za nestručnost te podilaženje uvoznim i drugim lobijima. 'Pravaš' Pero Kovačević kazao je da je osnovna bit zakonskih izmjena osigurati "vrhuški HNB-a" još jedan mandat, a kako bi se, kaže, sakrila nestručnost čelnih ljudi banke i njihovi loši rezultati. Slično misli i Josip Leko (SDP) koji kaže da HNB, po predloženim izmjenama, ni dalje ne bi imao odgovornost pratiti politiku Vlade kako bi se podigao standard građana. Potporu zakonu uskratio je HSU, kao i HSS koji zahtjeva da Sabor zadrži svoj dosadašnji utjecaj na HNB. Sabor je zaključio današnje zasjedanje.
ZAGREB - Iako većina saborskih klubova podupire predloženi novi zakon o oružju, prigovaraju mu da ne rješava problem ilegalnog držanja i korištenja oružja, budući da se upravo ilegalnim oružjem, po statistikama, počini između 90 i 95 posto svih kaznenih djela počinjenih vatrenim oružjem. Predstavnici klubova zastupnika u raspravi su upozorili na u zadnje vrijeme učestala ubojstva u obitelji, uglavnom iz ilegalnog oružja, zatim na oružane sukobe u noćnim klubovima, na sve više oružanih pljački. Stoga MUP-u kao predlagatelju zakona predlažu da do drugog čitanja pooštri kazne za ilegalno držanje i uporabu oružja.
ZAGREB - Hrvatski sabor sutra će 21. sjednicu nastaviti raspravom o konačnom tekstu izmjena Zakona o izvlaštenju i drugim stvarnim pravima kojim Vlada predviđa da vlasnici bespravno sagrađenih objekata nemaju pravo na naknadu u postupku izvlaštenja zemljišta. Zakonskim izmjenama propisao bi se rok od pet godina u kojemu bi građani ubuduće mogli podnijeti zahtjev za poništenje rješenja o izvlaštenju, ako im izvlaštena nekretnina ne bude privedena svrsi za koju je izvlaštenje napravljeno. Sada je taj rok neograničen.
ZAGREB - Nevrijeme praćeno kišom i tučom zahvatilo je poslije podne više županija, a od tuče veličine jajeta na graničnom prijelazu Macelj oštećeno je 20-ak automobila, dok je zbog udara munje u dalekovod područje Pakraca i Lipika ostalo bez struje, izvijestila je večeras Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Nevrijeme je u Zagrebačkoj županiji zahvatilo područje Stupnika, Šestina, Vrapča i Sljemena. U Krapinsko-zagorskoj županiji kiša i tuča pogodili su Oroslavlje, Stubičke Toplice, Donju Stubicu, Mače i Macelj. U Brodsko-posavskoj županiji nevrijeme je zahvatilo Okučane i Novu Gradišku, a u Požeško-slavonskoj Lipik
ZAGREB - Sudionici okruglog stola održanog na temu "Javna rasprava o Akcijskom planu suzbijanja korupcije u Republici Hrvatskoj" koji je danas organiziralo Ministarstvo pravosuđa zaključili su da je najvažnije da akcijski plan bude cjelovito, sustavno i u zadanim rokovima proveden u svim sferama društva. Ministrica pravosuđa Ana Lovrin ustvrdila je da se građani ne smiju osjećati bespomoćni pred sistemom, te da su reforma pravosuđa i Nacionalni program suzbijanja korupcije dva temeljna projekta za uspješnost pregovora s EU-om. Novinarima je najavila da će po isteku roka (30. lipnja) do kojeg bi trebalo provesti 15 ciljeva predstaviti javnosti ispunjenje rokova i programa borbe protiv korupcije.
SMILJAN - Sudionici znanstveno-stručnog skupa o životu i djelu Nikole Tesle posjetili su večeras Smiljan, mjesto gdje se prije 150 godina Tesla rodio. Posjetom Smiljanu, gdje su u tijeku završni radovi na uređenju Memorijalnog centra "Nikola Tesla", završen je dvodnevni skup na kojemu su istaknuti znanstvenici iz Hrvatske i svijeta prikazali značenje Teslina otkrića i doprinos razvoju ljudske civilizacije. Skupina od 80-ak znanstvenika obišla je Teslinu rodnu kuću i tematski park u kojemu je podignut Multimedijalni centar i ispitna stanica gotovo ista kakvu je Tesla imao u SAD-u.
ZAGREB - Emil Cossetto, skladatelj, dirigent, zborovođa i glazbeni pedagog umro je jučer nakon kratke bolesti u Zagrebu u 88. godini, izvijestilo je danas Hrvatsko društvo skladatelja čiji je Cossetto bio dugogodišnji član. Rođen je u Trstu 1918. godine, a od najranijeg djetinjstva živio je u Zagrebu. Cossetto je bio dugogodišnji dirigent više pjevačkih zborova među kojima i Mješovitog zbora Radio Zagreba te ansambla Lado. Osim dirigentskog i skladateljskog rada sa zborovima stvorio je bogat opus orkestralnih, komornih, vokalno-instrumentalih te koncertnih i scenskih djela. Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja. Posljednji ispraćaj Emila Cossetta bit će u utorak, 4. srpnja u 13,20 sati na zagrebačkom krematoriju.