Akademik Margetić, koji se posebno bavi hrvatskim srednjovjekovnim pravom, zaključio je to nakon što je postavio pitanje što je sa Slavenima prije prvog spomena njihova imena u 6. stoljeću, slično kao i s Hrvatima o kojima je najranija vijest sačuvana u poznatoj Trpimirovoj darovnici iz sredine 9. stoljeća, kad se Trpimir naziva "dux Croatorum".
Trpimir bi se trebao zvati vojvoda, a ne knez, trebalo bi povesti računa o toj izmjeni jer zadržavanjem titule kneza nehotice umanjujemo važnost naše prošlosti, napomenuo je akademik Margetić, koji se etnogenezom Hrvata i Slavena bavi posljednja tri desetljeća.
I u slučaju etnogeneze Hrvata i etnogeneze Slavena, napomenuo je, kad nema vijesti, poseže se za "interpretacijama i konstrukcijama".
Podsjetivši na dvije teorije o podrijetlu Hrvata - onoj koja govori o njihovu iranskom podrijetlu i vladajućoj tradicionalnoj, po kojoj su se Hrvati doselili početkom sedmoga stoljeća pobijedivši na današnjim područjima Avare - akademik Margetić je rekao kako je on pristaša tzv. bugarske teorije o povezanosti najranije povijesti Hrvata s Velikom Bugarskom u Ukrajini, državom koja je u 6. stoljeću bila jedna od najznačajnijih.
Za razliku od Germana, o kojima je u prvom stoljeću pisao Tacit, prvi zapisi o Slavenima, podsjetio je akademik Margetić, javljaju se u 6. stoljeću.
Najstariji izvori opovrgavaju teorije o "golubinjoj ćudi" Slavena, rekao je.
Postavivši pitanje što se događalo između nestanka Hunskoga carstva i pojave Slavena, između godine 469. i 507., akademik Margetić je istaknuo da po logici stvari nasljednici Huna nisu nova plemena, nego Slaveni, te kako mora postojati veza između Huna i Slavena, koji su za njih, kao drugo pleme, nadgledali i ubirali poreze.
Svoju tezu objašnjava i lingvističkim tumačenjem riječi "sqlaw", koja znači nadglednik, kontrolor, ubirač.
Na upit o značenju tanajskih ploča, iz kraja drugoga stoljeća, koje su pronađene na području ušća Dona i na kojima se spominje riječ Horvat (Khoroathos i Khoruathos), akademik Margetić je rekao kako je najvjerojatnije riječ o imenu, poput Lujo, te da je teško zaključiti kako je riječ o narodu.
No, to smatra kompleksnim i ponajprije lingvističkim pitanjem na koje bi u prvome redu trebali odgovoriti filolozi. Akademik Margetić pozvao je filologe da prouče te natpise, a on je kao pravni povjesničar spreman tome pridonijeti.
(Hina) xmc ymc