Ministar obrazovanja Dragan Primorac uvodno je istaknuo da je cjeloživotno obrazovanje europski trend, a predloženi tekst je, naglašava, temeljen na njemačkom modelu.
Upozorio je da Hrvatska ima više od 40 posto odraslih bez završene ili sa samo završenom osnovnom školom, a zakon bi, kaže, trebao omogućiti da se u sustav obrazovanja, umjesto sadašnjih 2,1, uključi 10 posto odraslih, što je europski prosjek.
Obrazovanje odraslih provodilo bi se u javnim i privatnim ustanovama.
U njemu bi, uz otvorena učilišta, osnovne i srednje škole, sudjelovala i visoka učilišta i udruge, trgovačka društva, obrti i Zavod za zapošljavanje, a uz državu, financirala bi ga i lokalna samouprava te poslodavci.
Valorizaciju obrazovanja odraslih provodilo bi Vijeće za obrazovanje odraslih, u kojem bi sjedili i predstavnici socijalnih partnera.
Predviđeno je i osnivanje Agencije za visoko obrazovanje, koja će pratiti i usmjeravati sustav, standardizirati programe i licencirati stručnjake koji provode programe, rekao je Primorac, ocjenjujući da će zakon biti dobra osnova za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Klubovi zastupnika suglasni su oko potrebe cjeloživotnog obrazovanja, no oporba smatra da bi obrazovni dopust, umjesto predloženih tri, trebao trajati sedam dana, te da bi se poslodavce moralo obvezati da taj dopust i plate.
Sabor je, bez rasprave, razmotrio prijedlog ratifikacije sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Republikom Korejom, a sjednica je nastavljena raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o krvi i krvnim pripravcima.