Mihajlu Hrastovu to je treće suđenje pošto je u ožujku 2004. Vrhovni sud drugi put ukinuo oslobađajuću presudu karlovačkoga Županijskog suda za "protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja u oružanom sukobu te počinjenje kažnjiva djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava".
Obojicu tenkista, inače povratnika na područje Vojnića, Đuru Vukobratovića i Đuru Sučevića za svjedočenje je u dokaznom postupku pozvala obrana Mihajla Hrastova, radi utvrđivanja stupnja ratne opasnosti i ugroženosti obrane Karlovca.
Obojica su opisali bojnu spremnost svojih posada, te kretanje toga dana. Vukobratović je rekao da je kao rezervist "sudjelovao na vojnoj vježbi". Na pitanje kako tumači bojno naoružanje, odgovorio je da postoje vojne vježbe s bojnim streljivom. Iste je večeri čuo da je na mostu "bilo zarobljavanja".
Sučević je rekao da se među rezervistima pročulo da je bilo zarobljavanja i ubojstava. Nakon toga došli su im, kako su rekli, "aktivni vojnici iz Kumanova i Zaječara".
Sučević je opisao da je tenkovskom granatom toga dana, po naredbi zapovjednika tenkovske čete Miloša Bande, u blizini Koranskog mosta razorena betonska blokada (kocka), te da su tenkisti, osim granatama, bili naoružani i "škorpionima", a da je tenkovskom vodu "bilo dodano i oklopno borbeno vozilo BRD radi moguće borbe i sakupljanje eventualnih ranjenika".
Zapovjednik specijalaca, kojima je Hrastov pripadao, Franjo Družak rekao je da njemu i njegovim suradnicima "niti u primisli" nije bila naredba da se puca u rezerviste na mostu, jer, kako je rekao, "bili smo disciplinirani i organizirani po svim principima međunarodnog ratnog prava". Za sam događaj na mostu rekao je da je bio posljedica učestalih neprijateljskih napada u pokušaju da se zauzme Karlovac.
Družak je rekao da je Hrastov iz svih akcija, u kojima je prije sudjelovao, shvatio važnost mostova Zatim je pročitao zapovijed ZNG-a koju je potpisao zapovjednik 110. brigade Luka Janči kojom se 15. rujna svim postrojbama naređuje da se zapriječe svi prilazni mostovi Karlovcu i "ostavi minimalan prolaz za osobe", a i njih treba "pretresti i razoružati".
Tadašnji načelnik PU karlovačke Ivan Štajduhar opisao je da su te večeri pucnjava i granatiranje na karlovačkim ulicama bili takvi da su po njega kući, zbog događaja na Koranskom mostu, došla "bojna kola", te da se iz sigurnosnih razloga očevid nije mogao obaviti do ujutro, osim što se noću fotografiralo mjesto događaja, a fotografije su danas sastavni dio sudskog spisa.
Obnovljeni postupak na osnovi rješenja Vrhovnog suda nakon dviju oslobađajućih presuda odvija se skoro 15 godina nakon događaja u kojemu je okrivljeni pripadnik posebne policijske postrojbe Mihajlo Hrastov primio zadatak da sa svojom grupom čuva i privede u policiju skupinu neprijateljskih vojnika koji su predali oružje. Iako nisu bili izravno ugroženi životi Hrastova i drugih policajaca, stoji u optužnici, pucao je na Koranskom mostu na razoružane neprijateljske vojnike iz mitraljeza marke "ultimax".
Suđenje se nastavlja sutra saslušanjem nekolicine pozvanih svjedoka obrane i tužiteljstva.