Energijom vjetra je Njemačka prošle godine namirila 6,7 posto svojih potreba za električnom energijom. Zagovornici takvog načina dobivanja energije priželjkuju da ta brojka do 2020. dosegne razinu od 20 posto, no za to bi u Njemačkoj valjalo izgraditi još mnogo vjetroelektrana.
Protivnici s druge strane ističu kako vjetroelektrane ometaju san onih koji stanuju u njihovoj blizini te kako skupine građana protestiraju svaki put kada se sazna da se na nekom području planira njihova izgradnja.
Velik je broj ljudi protiv energije vjetra, a jedan od njih je i istaknuti trener konja Klaus Balkenhol (66) koji je 1992. na Olimpijskim igrama u Barceloni osvojio zlatnu medalju. U njegovoj staji u Rosendhalu uzgajaju se rasni konji.Kada se turbine u blizini imanja brzo pokreću konji se moraju probijati kroz turbulenciju koja se tako stvara, što je prilično opasno kako za jahače tako i za konje, istaknula je Klausova supruga Judith.
Sjene vjetroelektrana i infrazvuk koje one stvaraju, duboki tonovi koje ljudsko uho ne čuje ali ga čuju životinje, samo su neki od problema koji utječu na konje.
No mogućnosti koje energija vjetra pruža bez obzira na sve i dalje su goleme. Predsjednik savezne udruge za promociju energije vjetra, Peter Ahmels se nada da bi 15 posto njemačkih energetskih potreba moglo biti pokriveno energijom vjetra do 2015. To bi doprinijelo većoj neovisnosti od sve skupljih fosilnih goriva kao što su nafta i plin.
Energija vjetra bi uskoro mogla postati konkurentna. Budući da je promiče država, cijena električne energije dobivene iz vjetroelektrana određenih je dana jeftinija nego li prosječna cijena na Leipzig Power Exchangeu, burzi za trgovanje električnom energijom.
Odavno je poznato da se energijom vjetra može i zarađivati. Iako su se u početku vjetroelektrane postavljale pojedinačno, sektorom danas vladaju velike energetske kompanije kao švedski Vattenfall, koji je nedavno najavio nove aktivnosti na području energije vjetra te Siemens koji ulaže u tu novu tehnologiju.
U Njemačkoj su 2005. tvrtke koje se bave opremanjem vjetroelektrana izvezle opremu vrijednu 3 milijarde eura. Hoće li njemački planovi uroditi plodom ovisi o tome hoće li dugoročni planovi za eksploataciju vjetra na otvorenoj vodenoj površini tehnički biti izvedivi.
Stručnjaci i ekonomisti drže da korištenje vjetra na moru predstavlja sjajnu poslovnu priliku budući da vjetar stalno puše i manje je potencijalnih problema koji ugrožavaju okoliš nego li u unutrašnjosti.
Vjetroelektrane u unutrašnjosti za sada proizvode oko 1,5 megawata električne energije, dok bi na moru mogle proizvesti 5 megawata. No problem predstavlja transport iz mora zbog ekološki osjetljivih područja preko kojih prolazi. Prema mišljenju glavnih igrača ne očekuje se da će vjetroelektrane na otvorenom moru nacionalnoj energetskoj mreži početi pridonositi prije 2008.