Urednici Leksikona su povjesničar umjetnosti Josip Bilić i teatrolog Hrvoje Ivanković, a radilo ga je 136 suradnika. Taj projekt, namijenjen običnim znatiželjnicima i stručnjacima, na predstavljanju je nazvan "zagrebačkim sveznadarom".
Gradonačelnik Milan Bandić, ujedno član Uredničkog odbora Leksikona, istaknuo je da Leksikon ima 1630 nanizanih članaka o zagrebačkim ustanovama, muzejima, kazalištima, fakultetima, povijesnim ulicama, trgovima, važnim zgradama te više od 4000 imena pojedinaca čije je djelovanje važno za dugogodišnju zagrebačku kulturu, povijest i tradiciju.
Bilić je istaknuo da je u tim dvjema knjigama ispisano sve, t.j. da su se priređivači Leksikona koristili vrijednom građom od postanka Zagreba sve do danas, zavirivši u svaki zagrebački muzej, Arhiv grada Zagreba, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu... Zagreb je do sada imao kvalitetne povijesne knjige vrsnih autora, a sada je dobio svoj prvi leksikon.
Glavni leksikografski savjetnik Vlaho Bogišić kazao je kako je Zagrebački leksikon velik i ozbiljan projekt, a poticaj za njegovu izradbu došao je izvana. Dodao je kako Leksikon pokazuje što Zagreb znači za Europu te izrazio zadovoljstvo što je rad na Leksikonu započet u malenoj izdavačkoj kući kao što je "Masmedija".
O važnosti Leksikona govorio je i glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Tomislav Ladan, a u ime "Masmedije" Stjepan Andrašić.
Dva sveska Leksikona sadrže 1400 stranica u boji, 2200 ilustracija, fotografija, tablica, karata i crteža.