HLK je pokrenula inicijativu da se u bolnicama osnuju povjerenstva kojima bi se prijavljivali svi neželjeni, štetni događaji tijekom dijagnostike, liječenja, transporta i sl., a ako bi se radilo o stručnoj pogrešci, pacijent bi iz posebnog fonda dobio odštetu, bez pokretanja sudskog postupka.
"Liječnici bi time bili pod nadzorom povjerenstva, ali neopterećeni prijetnjama i sudskim postupcima, a pacijenti bi imali uvid u sve informacije i sigurnost da će se svaki neželjeni ishod liječenja ispitati i u slučaju greške isplatiti odšteta", kazao je predsjednik HLK-a Hrvoje Minigo.
Novac bi se isplaćivao iz posebnog fonda, u koji bi premije dijelom uplaćivali liječnici, a dijelom bi se punio novcem iz proračuna.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi namjerava takav model uvesti kroz Zakon o zaštiti prava pacijenata, nakon što se prouče inozemna iskustva i osnuje radna skupina koja će izrađivati model primjenjiv kod nas, kazao je državni tajnik Ante Zvonimir Golem.
Po njegovim je riječima, u hrvatskom je zdravstvu "opasno narušeno" povjerenje pacijenata prema liječnicima, s jedne strane jer sustav svaki neželjeni događaj nastoji "staviti pod tepih", a s druge strane mediji u javnost iznose sve takve događaje.
Kako ne postoji jasan mehanizam koji će odvojiti nemar i pogreške od neizbježnog ishoda i pružiti pacijentu transparentne podatke, nesigurnost kod pacijenta stvara agresiju, a struku se stavlja na stup srama, ističe Golem.
Slična se "krizna situacija" u zdravstvu događala u Izraelu, pa su uveli model "upravljanja rizikom", dok su Danska i Švedska primijenile sustav odštete pacijentima bez traženja krivnje.
Golem napominje da za punjenje odštetnog fonda ne trebaju dodatna izdvajanja jer i sada sudske odštete isplaćuju bolnice, dakle novac je iz proračuna. Po njegovoj gruboj procjeni, država bi sudjelovala s 30 posto uplata, a liječnici sa 70 posto.