BARCELONA
Gotovo 74 posto Katalonaca glasovalo je u nedjelju za novi status veće autonomije njihove regije, pokazuju gotovo konačni službeni rezultati koje je u nedjelju navečer objavila katalonska vlada (Generalitat). Nakon 98 posto prebrojanih listića do 22 sata, za veću autonomiju očitovalo se 73,93 posto glasača, protiv je bilo 20,73 posto, a 5,34 posto je bilo nevažećih listića, izvijestilo je izborno povjerenstvo. Odziv na referendum o statusu regije bio je oko 48 posto, naveo je glasnogovornik Generalitata.
MADRID
Predsjednik španjolske socijalističke vlade Jose Luis Rodriguez Zapatero rekao je da je zadovoljan "velikom potporom" koju su katalonski glasači na referendumu u nedjelju pružili proširenoj autonomiji Katalonije. Gotovo 74 posto glasača, prema gotovo konačnim službenim rezultatima, odobrilo je jačanje identiteta Katalonije koja će imati veće porezne i upravne ovlasti. Katalonci su se "jasno" i "u velikoj većini" očitovali za novi status pokrajine, rekao je u nedjelju navečer Zapatero koji se jako zauzeo za dokument koji je žestoko napala španjolska konzervativna oporba. Novi će status donijeti "veće prepoznavanje identiteta" Katalonije koja će raspolagati "boljim sustavom" za razvoj svojih djelatnosti, dodao je. "Autonomija u Španjolskoj napreduje" kao "normalna demokratska pojava", istaknuo je Zapatero kojeg Narodna stranka (PP, desna oporba) optužuje da želi "raskomadati" i "balkanizirati" Španjolsku dajući veće ovlasti autonomnim pokrajinama.
KOPENHAGEN
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan rekao je u nedjelju da je zabrinut što vlade uime borbe protiv terorizma ograničavaju ljudska prava i građanske slobode. "Pogledate li svijet, vidjet ćete zabrinjavajući trend da vlade u okviru borbe protiv terorizma poduzimaju korake koji ograničavaju ljudska prava i građanske slobode", rekao je novinarima po završetku susreta s danskim premijerom Andersom Foghom Rasmussenom u dvorcu Marienborg, sjeverno od Kopenhagena. "To teroristima osigurava pobjedu koju sami ne bi mogli odnijeti", ocijenio je glavni tajnik UN-a. Annan je pozvao vlade da budu "osjetljive" na to pitanje i da "omoguće da borba protiv terorizma ne potkopa temeljne zakone". Annan u nedjelju u Kopenhagenu treba sudjelovati na općoj sjednici direktora UN-ova Svjetskog programa za hranu (PAM) koji dolaze iz 80 zemalja. U ponedjeljak će stići u posjet Ženevi, gdje će službeno označiti početak rada novog UN-ova Vijeća za ljudska prava koje zamjenjuje bivše istoimeno povjerenstvo, odakle će u utorak otputovati u Pariz.
KOPENHAGEN
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan je rekao u nedjelju u Danskoj da su pregovori jedino rješenje krize međunarodne zajednice i Irana u vezi iranskog nuklearnog programa. "Držim da za rješenje tog problema postoji jedno rješenje, a to su pregovori", rekao je je nakon razgovora s danskim premijerom Andersom Goghom Rasmussenom u dvorcu Marienborg, sjeverno od Kopenhagena. Annan je i dalje optimist premda je Iran u nedjelju ponovio, putem svog glasnogovornika Hamida Reze Assefija, da odbija svaki preduvjet za dijalog s velikim silama o svom nuklearnom programu, implicitno odbacivši svaku obustavu svog obogaćivanja urana. Danski čelnik je tijekom iste konferencije za novinare ocijenio da treba pregovorima pronaći rješenje. "Moramo naći diplomatsko rješenje tog problema", rekao je i potaknuo iransku vladu da odgovori pozitivno i konstruktivno na prijedlog međunarodne zajednice.
ZAGREB/WASHINGTON
Predsjednik George W. Bush svjestan je sve veće zabrinutosti Amerikanaca zbog Iraka i ne gleda stanje kroz ružičaste naočale, izjavio je u nedjelju njegov glasnogovornik Tony Snow, prenose agencije. "Predsjednik razumije da su ljudi nestrpljivi i da rat može biti iscrpljujući za zemlju", rekao je Snow u emisiji postaje CNN. "On to razumije", dodao je. Snow je rekao da je cilj neplaniranog prošlotjednog posjeta američkog predsjednika Bagdadu bio realna procjena stanja u Iraku, gdje je od ožujka 2003. poginulo 2.500 američkih vojnika, prenio je France Presse. Kako je rekao Snow, predsjednik Bush zna da ankete pokazuju nepopularnost iračkog rata u američkoj javnosti, ali, kazao je, "rat se ne vodi polazeći od anketa". "SAD neće se povući iz Iraka sve dok iračka vlada ne bude htjela da odemo i dok ne završimo posao", rekao je. Demokratski zastupnici u Senatu najavili su u nedjelju, kako je izvijestio Reuters, da će u utorak zatražiti raspored postupnoga povlačenja iz Iraka. No, takav raspored, rekao je Snow u emisiji, "bio bi apsolutna katastrofa, ne samo za irački narod nego i za rat protiv terorizma". Trenutačno se u Iraku nalazi 129.000 američki vojnika, a prošloga je tjedna broj poginulih od 2003. prešao 2500. Dužnosnici administracije rekli su da bi rado povukli dio vojnika prije studenoga, dopusti li to situacija na terenu, što bi moglo smanjiti pritisak na republikance u njihovu nastojanju da ponovno osvoje Kongres.
SARAJEVO
Mediji u Hrvatskoj, BiH te SCG o zbivanjima u susjednim državama izvješćuju najčešće negativno i površno a motivi kojima se pri tom rukovode su zadržavanje postojećih negativnih stereotipa stvaranih proteklih petnaestak godina, jedan je od rezultata analize najutjecajnijih dnevnih i tjednih listova te najvažnijih TV postaja u RH, BiH i bivšoj SCG predstavljene u nedjelju u Sarajevu na 13. sjednici Igmanske inicijative, foruma koji okuplja nevladine udruge iz regije. Igmansku inicijativu uz Građanski odbor za ljudska prava iz Zagreba čine i Centar za regionalizam iz Novog Sada te sarajevski Forum demokratske alternative (FDI) koji je uz financijsku i organizacijsku potporu Vlade Norveške i proveo monitoring najutjecajnijih medija u regiji. "Ovim smo željeli skrenuti pozornost na stanje u medijima i pokušati načiniti korak dalje ne bi li se ono promijenilo", izjavio je dugogodišnji novinar i bivši veleposlanik BiH u Hrvatskoj Zlatko Dizdarević predstavljajući analizu načina medijskog izvještavanja o susjedima u ovom dijelu Europe. Kako se navodi u samom dokumentu, prvi cilj istraživanja bio je potaknuti učinkovitije uzajamno izvještavanje u regiji s ciljem bolje komunikacije među građanima i razvijanja osjećanja pripadnosti zajedničkoj obitelji europskih država. Drugi cilj je pak spriječiti ponavljanje sterotipa i medijskih manipulacija kakve su u bliskoj prošlosti služile poticanju mržnje. Analiza je rađena od 1. travnja do 20. svibnja ove godine na uzorku od sedam dnevnih novina, pet tjednika te središnjih informativnih emisija Hrvatske televizije (HTV), Televizije Srbije (RTS) i bosanskohercegovačke BHT 1.
GAZA
Palestinske skupine bile su u nedjelju veoma blizu postizanju dogovora kojim bi prešutno priznale Izrael, zaustavile unutarnje sukobe i omogućile nastavak pružanja međunarodne pomoći, javlja agencija France Presse. Predsjednik Mahmud Abas istaknuo je da će, dođe li do takva dogovora, otkazati referendum predviđen za 26. srpnja o tekstu "nacionalne sloge" koji islamistički pokret Hamas smatra pokušajem rušenja njegove vlade. Najava referenduma dovela je do krvavih sukoba između Abasova pokreta Fatah i Hamasa, koji je došao na vlast koncem ožujka pobijedivši na parlamentarnim izborima 25. siječnja. Čelnici Fataha i Hamasa bili su veoma optimistični u pogledu zaključenja konačnog sporazuma.
DAR ES-SALAAM
Vlada Burundija i Nacionalne snage oslobođenja (FNL), posljednja aktivna pobunjenička skupina u Burundiju, potpisali su u nedjelju u Dar es-Salaamu sporazum o prekidu neprijateljstava i nakon trinaest godina građanskog rata obvezali se na potpuno primirje u roku od dva tjedna. Sporazum su parafirali šef FNL-a Agathon Rwasa i ministar unutarnjih poslova i državne sigurnosti Burundija Evariste Ndayishimiye u nazočnosti predsjednika Burundija Pierrea Nkurunzizea i južnoafirčkog predsjednika Thabe Mbekija, javlja AFP. Izravni pregovori u Dar es-Salaamu, koji su počeli 29. svibnja pod južnoafričkim posredovanjem, prvi su pregovori između FNL-a i vlade nastale nakon općih izbora 2005. U građanskom ratu u toj maloj državi središnje Afrike poginulo je više od 300.000 ljudi.
DIYARBAKIR
Trojica kurdskih separatista su ubijena u nedjelju u sukobima s turskom vojskom na jugoistoku Anadolije gdje u bombaškom napadu na vlak, pripisanom pobunjenicima, nije bilo žrtava, objavile su turske vlasti. Borci, navodno članovi Radničke stranke Kurdistana (PKK), ubijeni su u pokrajini Tunceli gdje je trajala vojna operacija, prenosi agencija Anadolija. U subotu navečer je jedna bomba eksplodirala pri prolasku teretnog vlaka, za što vlasti optužuju PPK. Ankara, SAD i EU smatraju pobunjenike PKK terorističkom organizacijom. Od 1984. na jugoistoku Turske je u sukobima PKK s turskim snagama sigurnosti poginulo više od 37.000 ljudi.