To je jedina realna i za seljake isplativa cijena pšenice jer troškovi proizvodnje, rekao je predsjednik Udruge Matija Brlošić, sežu od 1 do 1,20 kuna te tako ostaje zarada potrebna za podmirivanje poslovnih i životnih troškova seljaka. Tomu treba dodati i zahtjev za maksimalnu isplatu poticaja, rekao je Brlošić.
Za samo jednu ulaznicu za Svjetsko prvenstvo u nogometu treba čak tona pšenice, kazao je ilustrirajući položaj poljoprivrednih proizvođača.
Proizvođači su u dugovima iz kojih se, ne odustane li država od sadašnje zaštitne cijene od 0,75 kn, ne će izvući, rekao je i pozvao seljačke udruge, ponajprije Laslovu Zajednicu udruga seljaka Slavonije i Baranje i Hrvatski seljački savez, da "ne budu kukolj među seljačkim udrugama" i da "ne pristanu na nižu cijenu kao lani".
Ustvrdio je da zbog loših agrometeoroloških uvjeta pšenice ne će biti dostatno, kao što to tvrdi Ministarstvo poljoprivrede.
Predstavnici "Brazde" su također rekli da se zalažu da se u novi zakon o saniranju šteta od elementarnih nepogoda uključe i druge nepogode, a ne samo led jer, kažu, ova je godina pokazala da će upravo prekomjerna kiša, vjetar i površinske vode znatnije utjecati na prinose, posebno pšenice.
Odbacuju norme koje propisuje Europa kad je riječ o minimumu površina za obiteljsko gospodarstvo i zalažu se za smanjenje ograničenja, tj. državnog prosjeka s tri na 0,5 hektara za obiteljsko gospodarstvo. Tvrde da bi tako i najsitniji seljaci mogli ostvariti pravo na poticaje i ne bi bilo nezasijane zemlje.