Krv je darovao ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić, koji je to dosad učinio više od 30 puta, te pomoćnik ministra kulture Ante Mandarić, također višegodišnji darivatelj.
Na taj humani čin danas se prvi put odvažila i ministrica pravosuđa Ana Lovrin, a dobru volju je pokazao i ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin, koji je prvi put krv dao lani, no danas to nije mogao učiniti jer je na antibiotskoj terapiji.
Neven Ljubičić je podsjetio da su u Hrvatskoj muškarci koji su dali krv više od 35 puta i žene više od 25 oslobođeni doplata u zdravstvu, što je samo simboličan čin zahvale za humanost, ali je napomenuo i da je prije tri tjedna uputio prijedlog Predsjedniku RH da svi oni koji su krv dali više od 100 puta dobiju odličje.
"Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana je dobrovoljnost davanja krvi, s čime u Hrvatskoj jako dobro stojimo i nismo imali odgađanja operacija zbog nedostatka krvi", napomenula je ravnateljica Zavoda za transfuziju Irena Jukić, dodajući da se
jedino u iznimnim situacijama ili pred ljeto, kad se događa veći broj prometnih nezgoda, znaju smanjiti zalihe pojedinih krvnih grupa, ali i tada se uvijek javi velik broj darivatelja.
Godišnje se u Hrvatskoj prikupi oko 160.000 doza, a krv se daruje u Zavodu, te po mjesnim zajednicama i drugim organizacijama gdje darivanje organiziraju društva Crvenog križa.
Krv mogu darovati svi u dobi od 18 do 65 godina, teži od 55 kilograma ako se osjećaju dobro. Zdravstveno stanje provjerava se u razgovoru s liječnikom i na pregledu prije darivanja. Svaki se darovani uzorak testira na virus hepatitisa B i C, sifilis i sidu.
Do 1953. godine davalaštvo je kod nas bilo plaćeno, a prva akcija dobrovoljnog davanja krvi organizirana je te godine u Željezari Sisak.
Ministar Ljubičić je najavio i da će kroz Zakon o krvi i krvnim pripravcima, koji će biti pred saborskih zastupnicima na idućem zasjedanju, dobrovoljno davalaštvo biti definirano kao jedini prihvatljiv način darivanja krvi.
"Iskustva zemalja koje su uvele plaćanje za darovanu krv vrlo su negativna jer su se javljale rizične skupine građana, što je znatno otežalo kontrolu na viruse i uvelo nesigurnost u ispravnost krvi i krvnih pripravka", istaknuo je.
Novim će se zakonom prvi put ujednačiti rad transfuzijskih jedinica, informatizirati sustav i uvesti precizna evidencija koja će jamčiti kvalitetu i sigurnost primateljima krvi.