Ulaganje u ovakve objekte je ulaganje u budućnost, a budućnosti Hrvatske nema bez ovakve djece, poručio je premijer.
Istaknuo je da će ova Vlada, koja danas zasjeda u Zadru, nastaviti sa svim onim što radi već dvije i pol godine, a kada je riječ o prosvjeti, ova je Vlada uvela HNOS (hrvatski nacionalni obrazovni standard) i Bolonjski proces u visoko školstvo.
Razmišljamo o tome, nastavio je premijer, da osnovno školovanje produljimo na čak 11 godina, jer se puno djece, čak oko 80 tisuća, izgubi i ne završi u srednjoj školi. To je puno i za jednu Njemačku, a kamoli za Hrvatsku.
Hrvatska, ocijenio je premijer, mora temeljiti svoju budućnost na prosvjeti i znanju. Nismo ekonomski jaka zemlja, ali zato naša snaga mora biti znanje, rekao je premijer i to potkrijepio podatkom da je Vlada u prošle dvije godine proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa povećala za čak 25 posto u odnosu na prijašnji.
U ove dvije i pol godine izgradili smo 100 škola i dvorana u Hrvatskoj, naveo je premijer, dodavši da prvi put iznosi takav podatak u javnost. Na tome nećemo stati, poručio je.
U nastavku obraćanja Sanader je podsjetio da je bio zadnji državnik kojega je primio pokojni papa Ivan Pavao Drugi. Sveti Otac me pitao kako moja Hrvatska na putu u EU, kazao je jutros premijer Ivo Sanader. "To je bila njegova briga - put Hrvatske u EU. Stoga, Hrvatska mora biti jedna od zemalja za stolom Europske unije. Hrvatska mora biti i jest subjekt, a ne objekt u međunarodnoj politici, uz jasno očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta. Ne bude li tog očuvanja identiteta, projekt Europske unije će propasti", rekao je premijer Ivo Sanader.
Svoj govor zaključio je riječima da će istina o Domovinskom ratu pobijediti.
Na skupu je govorio ravnatelj osnovne škole u Pakoštanima Vinko Rinčić, zatim načelnik općine Pakoštane Milivoj Kurtov te zadarski župan Ivo Grbić.
Svečanosti otvaranja nove športske dvorane uz učenike i profesore osnovne škole, te čelnike općine, susjednih općina, gradova i županije bili su nazočni ministri Božidar Kalmeta, Ivan Šuker, Marina Matulović Dropulić, Božo Biškupić, Ana Lovrin i drugi državni dužnosnici.