Ugovor o energetskoj zajednici potpisan je 25. listopada 2005. godine u Ateni, a u njega su pored Hrvatske, koja sada predsjedava, uključene Rumunjska, Bugarska, Turska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Misija UN-a na Kosovu (UNMIK) s ciljem ulaska u unutarnje energetsko tršižte EU.
Kao promatrači u proces su uključene još i Ukrajina, Moldavija i Norveška.
Ugovor je ratificiran do sada u Europskom parlamentu i u šest parlamenata zemalja jugoistočne Europe - Hrvatske, Bugarske, Albanije, Makedonije, Rumunjske te za Kosovo UNMIK. Očekuje se skora ratifikacija i u ostale tri zemlje BiH, Srbiji i Crnoj Gori.
"Šest je zemalja ratificiralo ovaj Ugovor i on dakle može stupiti na snagu nakon što se obavi notifikacija, najvjerojatnije u srpnju ili kolovozu", rekao je Vukelić, nakon završetka ministarskog sastanka europske energetske zajednice, koju sačinjavaju Europska unija i zemlje jugoistočne Europe.
Sastankom je predsjedavao ministar Vukelić.
Liberalizacija tržišta energije donijet će sa sobom i potrebu da se iz cijene energenata isključe socijalne komponente. "Moramo početi graditi sustave socijalne politike za najugroženije građane, treba osigurati dostupnost energije svakome, ali ne kroz niske cijene energenata, nego kroz mjere socijalne politike", rekao je Vukelić.
Ministar je istaknuo da je na sastanku koji je okupio 25 ministara iz zemalja članica EU-a i njihove kolege iz jugoistočne Europe rekao da Hrvatska zbog svoga položaja može postati stjecište magistralnih pravaca plinovoda ili naftovoda, koje EU namjerava graditi kako bi smanjio energetsku ovisnost o uvozu iz Rusije.
U tom kontekstu je spomenuo i hrvatske planove da izgradi skladište ukapljenog plina, koji bi po svojim kapacitetima mogao biti interesantan i za Europsku uniju.