Riječ je o sastanku Atenskog procesa, utemeljenog potpisivanjem Ugovora o energetskoj zajednici 25. listopada 2005. godine u Ateni, koji su pored Hrvatske, koja sada predsjedava, uključene Rumunjska, Bugarska, Turska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Misija UN-a na Kosovu (UNMIK) s ciljem ulaska u unutarnje energetsko tržište EU. Kao promatrači u proces su uključene još i Ukrajina, Moldavija i Norveška.
"Činjenicom da predsjedavam ovim sastankom daje se posebno priznanje Hrvatskoj, za napredak koji je učinila na području energetike", rekao je prije sastanka ministar Vukelić.
Ugovor o energetskoj zajednici ratificiran je do sada u Europskom parlamentu i u šest parlamenata zemalja jugoistočne Europe - Hrvatska, Bugarska, Albanije i Makedonija, Rumunjska i UNMIK, a očekuje se skora ratifikacija i u ostale tri zemlje BiH, Srbiji i Crnoj Gori.
Budući da je ugovorom predviđeno da može stupiti na snagu kada bude ratificiran u šest država, on će stupiti na snagu početkom srpnja ove godine.
Ugovor, koji se odnosi na električnu energiju i plin, a u budućnosti i na naftu, olakšat će pristup investicijama na energetskom tržištu i pruža novi okvir za suradnju u energetskom sektoru između zemalja jugoistočne Europe i Europske unije na temelju europske pravne stečevine.
Ovo je prvi zajednički ministarski sastanak energetske zajednice i Vijeća EU-a za energetiku.
"Stupanjem na snagu ovoga Ugovora, Hrvatska praktički postaje dio energetskog tržišta EU-a", koje će uskoro biti potpuno liberalizirano, "od Finske do Grčke i od Portugala do Crnog mora, rekao je Vukelić.
Hrvatska je već donijela paket energetskih zakona, prema kojima će se postupno u sljedeće dvije godine potpuno liberalizirati tržište, prvo za povlaštene, velike potrošače, a onda i za sve ostale.
Ministar Vukelić ističe da jedinstveno i liberalizirano tržište znači jednostavniji pristup energentima, a u razvijenim zemljama i ni¸e cijene, jer postoji konkurencija, ali za Hrvatsku i za zemlje koje imaju u svojoj politici cijena i socijalnuj komponentu, to u prvom razdoblju ne mora biti slučaj.
"Sada je trend u Europi i svijetu da energija ima svoju tržišnu vrijednost, a da se kroz sustav socijalno ugroženih slojeva stanovništva osigura jednaki pristup energentima za sve", rekao je Vukelić.
Povjerenik Europske komisije za energiju Andris Piebalgs izjavio je na zajedničkoj konferenciji za novinare prije početka sastanka, da EU kreće prema liberalizaciji tržišta energentima, "jer smatramo da svaki građanin ima pravo na odabir dobavljača te da je energiju plaća po cijenama koje su odraz otvorene konkurencije".
Hrvatska zadovoljava 46,4 posto svojih energetskih potreba iz domaćih izvora. Ali kao zemlja, koja bilježi intenzivan rast potrošnje, procjenjuje se da će do 2030. pokrivenost potrebe za energijom iz vlastitih izvora pasti na 20 posto.
"Stoga se mora otvoriti mogućnost značajnih investicija", kaže Vukelić, dodajući da će se trebati posvetiti i većoj energetskoj učinkovitosti.