MADRID - Katedrala Sagrada Familia u Barceloni, nedovršeno remek-djelo katalonskog arhitekta Antonia Gaudija, otvara se za javnost 126 godina nakon početka gradnje, potkraj 2008. Predstavljajući novinarima rezultate godišnjeg posjeta gradilištu katedrale, predsjednik Odbora za izgradnju Joan Rigol kazao je da je ideja Zaklade bila da Sagrada Familia "ne bude samo crkva, ni samo turističko odredište". Za kraj 2008. Odbor predviđa "pokriti hram" kako se "posjetitelji ne bi više suočavali sa skelama", objasnio je Rigol. "Krov, koji je već jako uznapredovao, gradi se slijedeći doslovno Gaudijev plan", dodao je Rigol. Radovi na Sagradi Familiji, koje je Gaudi preuzeo 1884. godine, dvije godine nakon polaganja kamena temeljca, financirani su iz javnih sredstava, uz doprinos od turističkih posjeta (2,4 milijuna 2005.) i nekoliko subvencija privatnih tvrtki.
NEW YORK - "Patuljasti dinosaur" zvuči smiješno, ali fosili iz sjeverne Njemačke dokazali su postojanje dinosaura koji se razvio u patuljka za dvije trećine manjeg od najbližeg poznatog rođaka. Četveronožni biljožder ipak se ne može usporediti s pudlicama jer je od njuške do kraja repa bio dug oko 3 metra i težio oko tone. No njegov je najbliži rođak bio Camarasaurus dug dvadesetak metara. Što se dogodilo patuljastom rođaku? Znanstvenici kažu da je riječ o "otočkom nanizmu", tendenciji velikih vrsta, poznatoj među sisavcima, da se s vremenom smanjuju kada se nađu na otoku. Tako je na Siciliji i drugdje nađen fosil slona nešto niži od jednog metra. Stvorenje, nazvano Europasaurus holgeri, živjelo je prije 154 milijuna godina na prostoru gdje se sada nalazi njemački grad Goslar. U to je vrijeme taj prostor bio pokriven plitkim morem a stvorenje je vjerojatno živjelo na otoku.
PLAINE MAGNIEN - Znanstvenici na Mauricijusu u srijedu su pokrenuli projekt kojim će pokušati utvrditi kako je izumrla divovska ptica dodo koja nije mogla letjeti. Oni će pokušati rekonstruirati svijet te ptičje vrste i odrediti čimbenike njenog nestanka. pokušat će odgovoriti na pitanje kako je izgledao njezin eko-sustav kao i to kako su ljudski kolonizatori živjeli i koristili okoliš. Mauricijus su prvi naselili portugalski mornari a kolonizirali nizozemski naseljenici u 17. stoljeću kada je dodo i izumro. Pretpostavlja se da se, nenaviknut na grabežljivce, nije bojao ljudskih naseljenika koji su ga lovili i uništavali šumu. Brodovima su također prenijeli štakore koji su jeli jaja te ptice u gnijezdima na tlu, pretpostavljaju znanstvenici.