BERLIN - Francuska i Njemačka se zauzimaju za to da Europska unija održi svoja obećanja glede proširenja ali da pri tome treba poštivati kopenhaške kriterije u pogledu sposobnosti primitka novih članova, priopćeno je nakon redovitih njemačko - francuskih konzultacija održanih u utorak u istočnonjemačkom Rheinsbergu. Chirac je izjavio da je Francuska u potpunosti suglasna sa stajalištem Njemačke u odnosu na budućnost Europske unije. Na redovitim njemačko - francuskim informativnim susretima bilo je riječi i o procesu donošenja Europskog ustava. I Merkel i Chirac su se složili da je tom procesu potrebna "stanka za razmišljanje".
TEHERAN - Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Javier Solana predao je u utorak Iranu ponudu koja bi trebala razriješiti nuklearnu krizu i koja, po mišljenju Teherana, obuhvaća "pozitivne korake", ali i "nejasnoće". Tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Larijani kazao je da Iran mora proučiti ponudu, a onda će dati odgovor. Ponuda velesila obuhvaća poticajne mjere, napose na polju trgovine, kako bi Teheran prekinuo obogaćivati uran, ali i prijetnju uključivanja UN-ova Vijeća sigurnosti ukoliko to odbije. Razgovor Larijanija i Solane trajao je nešto više od dva sata i bio je "dobar", kako tvrdi iranski dužnosnik.
ZAGREB - Tajnik za odnose s državama Svete Stolice Giovanni Lajolo je, u predavanju na temu "Vatikanska diplomacija", rekao da su Sveto pismo, ekumenski koncili i osobito 2. Vatikanski koncil te kodeks kanonskog prava izvori ukupnog, pa tako i diplomatskog djelovanja Svete Stolice te zato ne stoje tvrdnje raširene u nekim krugovima da je sve u Vatikanu skriveno i nerazumljivo. Lajolo je podsjetio da je Sveta Stolica 13. siječnja 1992. priznala neovisne Hrvatsku i Sloveniju, a 8. veljače iste godine, unatoč nezadovoljstvu nekih europskih zemalja, uspostavila odnose s Hrvatskom i otvorila nuncijaturu u Zagrebu. Istaknuo je da današnje odnose karakterizira puna potpora Svete Stolice Hrvatskoj za punopravno članstvo u EU.
BEOGRAD - Predsjednik Srbije Boris Tadić obavijestio je u utorak UN, Vijeće Europe i OESS da je Srbija pravna sljednica Državne zajednice Srbije i Crne Gore (SCG) i zatražio promjenu imena te države u Republika Srbija. U pismima upućenim na međunarodne adrese navodi se da se kontinuitet temelji na Ustavnoj povelji i da je o tome postignuta suglasnost s crnogorskom stranom.
BEOGRAD - Zastupnik Srpske radikalne stranke (SRS) Zoran Krasić u utorak je za skupštinskom govornicom izjavio da su neki članovi obitelji ministrice Ivane Dulić-Marković, jedine Hrvatice u srbijanskoj vladi, bili ustaše a potom su zastupnici stranke G 17 Plus u znak prosvjeda napustili sjednicu Skupštine. Ivana Dulić-Marković je novinarima izjavila da je "rječnik mržnje i kaosa opet na djelu" i dodala da su članovi njezine obitelji ugledni građani Srbije i Vojvodine na što su ponosni.
BEOGRAD - Beogradska nevladina udruga Fond za humanitarno pravo (FHP) Srbije podnio je kaznenu prijavu Okružnom javnom tužiteljstvu u Beogradu protiv nepoznatih autora i izvođača pjesme pod nazivom "Da koljemo", koja se nedavno pojavila na Internetu, a koja veliča genocid u Srebrenici i poziva na istrebljenje bošnjačkog naroda, objavio je utorak beogradski radio B 92. Kaznena prijava je podnijeta zbog izazivanje rasne, vjerske i nacionalne mržnje i netrpeljivosti, navodi B 92 i dodaje da spomenuta pjesma govori o "klanju" Bošnjaka u Srebrenici kao nečemu što je "za ponos svakom Srbinu", a haški optuženici Ratko Mladić i Radovan Karadžić se ističu kao heroji zbog ubojstva 7000 Bošnjaka.
PRIŠTINA - U sjedištu UNMIK-a u Prištini potpisan je u utorak protokol između Kosova i Srbije, uz posredovanje UNMIK-a, o dobrovoljnom i održivom povratku raseljenih osoba. Civilni upravitelj UN-a na Kosovu Soren Jessen-Petersen, koji je također potpisao protokol, izjavio je da je potpisivanje tog dokumenta dokaz da dvije strane mogu zajednički raditi na rješavanju problema raseljenih te da je potvrda da kosovski Srbi imaju budućnost na Kosovu. Povratak raseljenih jedan je od uvjeta koje Kosovo mora ispuniti prije početka razgovora o statusu Kosova.
SARAJEVO - Stručni tim Povjerenstva za nestale osobe Federacije Bosne i Hercegovine ekshumirao je do utorka tijela 35 žrtava skrivena u masovnoj grobnici kod mjesta Buk Bijela u istočnoj Bosni u široj okolici Foče. Kako su prenijeli lokalni mediji, masovna grobnica zapravo je jedan od tunela pravljenih za potrebe gradnje hidroelektrane, a pretpostavlja se kako su ondje pokopani posmrtni ostaci najmanje četrdeset Bošnjaka ubijenih na samom početku rata u BiH. Tijekom ekshumacije pronađene su čahure puščanih metaka i dijelovi odjeće. Informaciju o toj grobnici koja je bila skrivena jer je miniranjem zatrpan ulaz u tunel, federalne vlasti dobile su od lokalnih Srba koji žive na području Foče.
REYKJAVIK - Novi islandski premijer bit će sadašnji ministar vanjskih poslova Geir Haarde, izvijestio je službeni predstavnik premijera kojemu istječe mandat Halldora Asgrimssona. Asgrimsson je izjavio u ponedjeljak da će se povući zbog slabih rezultata svoje Naprednjačke stranke na lokalnim izborima u svibnju. Olafsson je kazao da Haardeovo imenovanje neće utjecati na politiku vlade. Haarde je i predsjednik Stranke neovisnosti koja vlada zajedno s Naprednjačkom strankom.
BAGDAD - Irački premijer najavio je u utorak da će pustiti 2.500 zatočenika, što je neočekivani potez dok traje borba za premoć u njegovu Šijitskom savezu koji je na vlasti. Novi premijer Nuri al-Maliki koji je obećao da će zacijeliti rane od sektaških sukoba i ugušiti pobunu sunitskih Arapa, rekao je da će osloboditi one zatočenike protiv kojih nema jasnih dokaza ili su zabunom pritvoreni. Prvo će se u srijedu pustiti 500 zatočenika, rekao je, ali nije naveo potankosti. Mnogi zatočenici su iz sunitske zajednice koja je bila na vlasti u doba režima Saddama Husseina.