Lajolo boravi u višednevnom službenom posjetu Hrvatskoj tijekom kojeg se susreo s najvišim državnim dužnosnicima, obišao Mariju Bistricu, Vukovar, Osijek i Đakovo i održao predavanje u Hrvatskoj akademiji za znanosti i umjetnosti. Lajolo je svoje predavanje rasporedio u pet poglavlja od kojih je u prvom govorio o naravi i duhu vatikanske diplomacije. Veleposlanike Vatikana opisao je kao predstavnike Pape, a ne države Vatikan i naglasio kako se iz samog njihovog naziva - apostolski nunciji vidi crkvena a ne svjetovna odrednica njihove dužnosti.
Apostolski nunciji također sudjeluju u izradi dokumenata sporazuma i konkordata između crkve i države, rekao je Lajolo napomenuvši kako Sveta Stolica trenutačno ima oko 150 bilateralnih sporazuma s raznim državama, među kojima ima muslimanskih, a u središtu zanimanja nuncija je i sloboda vjeroispovjest i položaj crkve u pojedinoj državi.
Nunciji su također uključeni u socijalno tkivo pojedine zemlje prije svega u vjerskom vidu i moraju pri tom izbjeći opasnost od miješanja u ono što spada u nadležnost biskupa, s kojima surađuju u izgradnji odnosa s drugim vjerskim zajednicama, pa i onima koje nisu kršćanske, kazao je državni tajnik.
U povijesnom razvoju vatikanske diplomacije Lajolo je spomenuo šest razdoblja, od samih početaka kršćanstva u 4. stoljeću do današnjih dana, a podrobnije je govorio samo o aktualnom trenutku.
Sveta Stolica, prema njegovim riječima danas ima jednu od najrazvijenih mreža diplomatskih predstavništava jer odnose s njom ima 174 zemlje. Broj predstavništava izrazito je narastao u posljednjih 40-ak godina jer je sa 47 od 1962. došao na današnjih 174, a samo u Europi s 19 se udvostručio na 38.
Sveta Stolica sudjeluje kao promatrač u 15 najznačajnijih međunarodnih organizacija poput UN-a i OESS-a, bila je među osnivačima Međunarodne agencije za atomsku energiju, a ukupan broj apostolskih nuncija danas je oko 100 rekao je Lajolo.
Državni tajnik Svete Stolice govorio je i o najznačajnijim temama kojima se danas bavi vatikanska diplomacija spomenuvši pritom aktualnu situaciju u Iraku, Iranu i Afganistanu, krizu oko Sjeverne Koreje, situaciju u Sudanu ili pat poziciju glede sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.
"Bit djelovanja Svete Stolice je zaštita ljudskog života, ljudskih prava i ljudskog dostojanstva koje je nedodirljivo" bez obzira na to o kojem dijelu svijeta radilo" rekao je Lajolo. Posljednji dio predavanja državni tajnik Vatikana posvetio je odnosima između Svete Stolice i Hrvatske rekavši kako su oni prošli kroz tri faze.
Prva je faza trajala od 1990. do kraja lipnja 1991. i obilježili su je mnogi kontakti vatikanskih dužnosnika s veleposlanicima zemalja bivše Jugoslavije koje su bile zainteresirane za neovisnost.
Druga faza počela je 25. lipnja 1991. izbijanjem rata u Sloveniji pa potom i u Hrvatskoj, kad se Sveta Stolica stalno i intenzivno zalagala za prestanak sukoba i podupirala slanje međunarodnih promatrača i mirovnih snaga te poduzimala niz ekumenskih inicijativa usmjerenih na povratak mira u tim zemljama.
Te inicijative nažalost, zbog dubine sukoba nisu bile uspješne, rekao je Lajolo, ali i podsjetio kako papa Ivan Pavao II. nije dopustio pasivnost i dan 5. rujna 1991. proglasio Danom molitve za bivšu Jugoslaviju.
Treća faza odnosa s Hrvatskom, prema Lajolovim riječima, počela je u jesen 1991. kad je Vatikan zbog žestine sukoba i dubine podjela zaraćenih snaga procijenio da bi najkorisnije bilo priznati neovisnost Slovenije i Hrvatske.
Sveta Stolica 13. siječnja 1992. priznala neovisne Hrvatsku i Sloveniju, a 8. veljače iste godine, unatoč nezadovoljstvu nekih europskih zemalja, uspostavila odnose s Hrvatskom i otvorila nuncijaturu u Zagrebu.
"Priznanjem Hrvatske Sveta je Stolica priznala stvarno stanje i volju naroda, a izraženim uvjetima upozorila zemlje na to kako se trebaju ponašati i osigurala zaštitu od mogući zlouporaba" naglasio je Lajolo.
Današnje odnose karakterizira puna potpora Svete Stolice Hrvatskoj za punopravno članstvo u EU, rekao je Lajolo. Budući da je taj proces u tijeku, državni tajnik nije želio ulaziti u pojedinosti, ali je ustvrdio kako "Sveta Stolica smatra da će članstvo Hrvatske u EU biti priznanje hrvatskog povijesnog identiteta i političke stvarnosti, ali i obogaćivanje Unije u cijelosti". Msgr. Lajolo izrazio je uvjerenje kako će Hrvatska i Sveta Stolica i ubuduće jednako dobro surađivati u promicanju mira, razvoja, obrane ljudskog dostojanstva i zaštite ljudskog života uvijek i svugdje gdje je to potrebno.
Tajnik za odnose s državama Svete Stolice nakon završetka predavanja dobio je knjigu "Temelji diplomacije Svete Stolice" koje mu je predao autor Daniel Miščin.
Giovanni Lajolo boravak u Hrvatskoj završit će u srijedu sudjelovanjem na domjenku u povodu Dana hrvatske diplomacije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, kad će održati i prigodni govor.