Po njezinim riječima to je manji naseobinski prostor na oko sedam tisuća četvornih metara na kojem je život tekao više od tisuću i pol godina, u razdoblju od srednjega brončanog do željeznog doba.
"Dobar dio naselja već je i prije gradnje plinovoda bio uništen, a arheolozi su detaljno uspjeli istražiti tristotinjak četvornih metara", naglasila je ravnateljica Džin.
Voditeljica istraživanja Kristina Mihovilić kaže da su nalazi s Korneda, poput narukvica, igala ili ostataka keramike, uobičajeni za to razdoblje, ali da je naselje istraživačima ipak zanimljivo. Naime, kako je kazala, nalazi su standardni, ali arheolozima su Kornede zanimljive jer gradina, atipično, nije izgrađena na uzvisini.
Kako je najavljeno na današnjoj konferenciji za novinare, uskoro će početi i iskapanja na Šuridi nadomak Puli, u kojoj su također na trasi plinovoda pronađeni ostatci antičke arhitekture za sada nepoznate namjene.
"Oba nalazišta, koja su otkrivena zahvaljujući izgradnji plinovoda, do sada nisu bila zabilježena u arheološkoj literaturi", istaknula je ravnateljica istarskog Muzeja Džin.