Oni vjeruju da su okamenjeni plodovi stari između 11.400 i 11.200 godina te smatraju da je riječ o vrsti koja je mogla nastati jedino uz čovjekovu intervenciju. Tim američko-izraelskih znanstvenika koji je rezultate objavio u stručnom časopisu Science tvrdi da bi pronađeni plodovi mogli predstavljati trenutak u povijesti kada su ljudi postupno počinjali prelaziti s lova i prikupljanja plodova na ciljani uzgoj hrane.
Prema mišljenju arheologa i znanstvenika Ofera Bar-Yosefa s Harvardskog sveučilišta te Mordechaia Kisleva i Anata Hartmana s izraelskog Sveučiilišta Bar-Ilan, ovo otkriće pokazuje da su ljudi nekoliko stoljeća prije nego što su otkrili kako se siju ječam i drugi usjevi, znali kako se presađuju stabla voćki.
"Prije više od jedanaest tisuća godina ljudi su odlučili intervenirati, odnosno utjecati na prirodu i opskrbiti se vlastitim zalihama hrane, umjesto da u potpunosti ovise o vremenskim uvjetima i godišnjim dobima", rekao je Bar-Yosef. Ljudi su znali kako se uzgaja stablo smokve prije više tisuća godina, no ovo je otkriće iznenadilo čak i znanstvenike.
"Do sada se vjerovalo da je drvo smokve kultivirano na Bliskom istoku prije 6.500 godina, no ovih devet okamenjenih plodova smokve pronađenih u jednoj nastambi u selu Gilgal I u Jordanskoj dolini potječe iz razdoblja ranog neolitika i staro je između 11. 400 i 11.200 godina", smatraju znanstvenici, koji sa sigurnošću tvrde da nije riječ o divljoj vrsti smokve, već kultiviranoj, vrlo sličnoj plodu smokve kakav jedemo danas.