Uz tu uočenu nepravilnost koja je, kako kažu, u zakonodavnoj praksi učestalo prisutna od 1993., ustavni suci su utvrdili i da je dosadašnji način izrade pročišćenih tekstova zakona također neustavan. Stoga su, pozivajući se na članak Ustava koji im daje ovlast da prate ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuju parlament, usvojili Izvješće kojim će Hrvatski sabor obavijestiti o uočenim neustavnostima i potrebi izmjene dosadašnje prakse.
Praksa po kojoj se u završnim odredbama zakona propisuje da je zakon stupio na snagu određenog datuma, a da se primjenjuje od nekog drugog datuma dovodi do pojave pravne nesigurnosti, smatraju ustavni suci.
Neustavnost nalaze u tome što su u pravnom poretku tada istodobno na snazi dva zakona, raniji koji je na snazi i primjenjuje se te onaj kasniji koji je također na snazi, ali se ne primjenjuje.
Suci upozoravaju da Ustav poznaje samo institut stupanja na snagu zakona, ali ne i institut odgođene primjene zakona koji je stupio na snagu. Stoga od Sabora očekuju da svoju praksu prilagodi tome i da ubuduće u svim zakonima propisuje samo njihovo stupanje na snagu koje će ujedno značiti i početak njihove primjene.
U svom Izvješću ustavni suci obavještavaju Sabor i o "pojavi neustavnosti" dosadašnjeg načina izrade pročišćenih tekstova zakona, za koju je saborskim poslovnikom nadležan Odbor za zakonodavstvo, te upućuju kako bi se pročišćeni tekstovi trebali izrađivati.
Ustavni suci smatraju da se u uvodu pročišćenog teksta zakona uvijek trebaju naznačiti svi zakoni koji se unose u pročišćeni tekst, uz naznaku broja Narodnih novina u kojima su objavljeni i uz naznaku dana stupanja na snagu svakog pojedinog od njih. Nadalje drže da pročišćeni tekst ne smije zadirati u sistematiku zakonskog teksta, niti u brojčane oznake članaka, a Saboru zamjeraju jer donosi izmjene i dopune pročišćenih tekstova zakona, a ne izmjene i dopune samih zakona.
Sutkinja izvjestiteljica Agata Račan istaknula je kako je u praksi često nemoguće utvrditi koje se zakonske odredbe mijenjaju.
Sudac Smiljko Sokol istaknuo je kako pitanja na koja se u Izvješću upozorava nisu samo pravno-tehnička, već da je riječ o vrlo značajnim ustavnopravnim pitanjima bitnim za ostvarivanje načela vladavine prava.
Ustavni sud se do danas samo u dva navrata pozvao na ustavnu odredbu koja mu daje ovlast da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim neustavnostima i nezakonitostima izvješćuje Sabor. Bilo je to 2002. kada je, nakon dolaska haške optužnice protiv pokojnog generala HV-a Janka Bobetka, sud na traženje Vlade ocijenio da su oslobodilačke akcije u Domovinskom ratu bile u skladu s Ustavom te lani kada je, među ostalim, upozorio na pretrpanost ustavnim tužbama zbog prekoračenja razumnog roka.