Oporba je u raspravi o Izvješću o radu Agencije u 2005. isticala da je strateški nacionalni interes liberalizirati telekomunikacijsko tržište, te da u tom smislu treba ukinuti telefonsku pretplatu i onemogućiti HT-u da slobodno i besplatno koristi distribucijsko-telekomunikacijske kanale.
Mato Arlović (SDP) tvrdi da su distribucijsko-telekomunikacijski kanali u vlasništvu lokalne samouprave jer nisu privatizirani, te da stoga treba onemogućiti da HT koristi te kanale kao svoje, već ih dati u koncesiju ili zakup.
Predlaže Agenciji da sa Središnjim državnim urednom za upravu te lokalnim jedinicama riješi to pitanje.
Isto misli i Tonči Tadić (HSP), koji proziva HT da se grčevito bori za telekomunikacijske kanale kako bi uništio konkurenciju.
Optužio je Hrvatski telecom i da je nedavno kupio telekomunikacijsku tvrtku Iscon samo kako bi stvorio "naštimanu konkurenciju i dampinški snižavao cijene te tako uništio svaku konkurenciju".
Spajanje HT-a i Iscona, upozorava, protivno je direktivama Europske komisije i slobodi tržišnog natjecanja, pa predlaže da se Iscon ili proglasi operaterom sa značajnom tržišnom snagom ili da mu se oduzmu sve koncesije, budući da će, ustvrdio je Tadić, umjesto da bude konkurencija HT-u, koristiti infrastrukturu te tvrtke.
Jozo Radoš najavio je da HNS neće podržati Izvješće jer Agencija, kaže, nije postigla ni jedan od temeljnih ciljeva - nije provela liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta, nije zaštitila slobodu tržišnog natjecanja niti spriječila zlouporabu monopola.
Radoš ističe da HT i dalje drži 90 posto usluga u fiksnoj telefonskoj mreži, da su telekomunikacijske usluge u Hrvatskoj dva do tri puta skuplje nego u drugim državama u regiji te da je dobit telekomunikacijskih operatera veća nego cijela potrošnja lijekova u Hrvatskoj.
Sabor je, prije rasprave o Agenciji za telekomunikacije, kratko raspravio i Izvješće o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.