Hrvatska sa sedam posto visokoobrazovanih ljudi, kako je kazao, ne može sebe ponuditi kao ozbiljnog partnera za rast i razvoj te je stoga nužno ulaganje u obrazovanje kako bi se investitorima ponudila obrazovana radna snagu.
Potrebno je osposobiti kadar koji je kompetentan zadovoljiti potrebe gospodarstva. Naglasio je i važnost poznavanja stranih jezika, što treba postati naša komparativna prednost.
Predstavljajući trendove hrvatskog gospodarstva direktorica Sektora za makroekonomske analize pri HGK Jasna Belošević-Matić je istaknula kako je početkom ove godine nastavljena povećana gospodarska aktivnost koja je ponovo započela sredinom prošle godine.
Uz makroekonomsku stabilnost izraženu kroz relativno nisku inflaciju i fluktuirajući tečaj, u prva četiri ovogodišnja mjeseca bilježi se nastavak rasta realnog sektora, odnosno industrijske proizvodnje, trgovine, turizma, intenziviranje građevinske aktivnosti, prijevoza putnika i roba te brži rast izvoza od uvoza.
Ono što zabrinjava, upozorila je, daljnji je rast inozemnog duga koji raste sporijim tempom nego lani, ali ipak dosiže visoke vrijednosti i u apsolutnom i u relativnom smislu.
Taj je rast, pojasnila je Belošević-Matić, prvenstveno pod utjecajem i nadalje visokog zaduživanja poslovnih banaka u inozemstvu te se može reći kako mjere monetarne politike nisu bile dostatne za zaustavljanje ovakvih kretanja.
Nakon usporavanja gospodarskog rasta u prethodne dvije godine, u 2005. je zabilježen dinamičniji rast BDP-a od 4,3 posto.
Industrijska proizvodnja u prvom je tromjesečju porasla 6,4 posto prema istom lanjskom razdoblju, a povećanje je rezultat rasta proizvodnje unutar sve tri djelatnosti - rudarstva i vađenja, prerađivačkoj industriji te opskrbi električnom energijom plinom i vodom.
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da se deficit robne razmjene s inozemstvom u posljednjih pet godina neprekidno povećavao i u 2005. je dosegnuo 9,7 milijardi dolara. Uvoz je u tih pet godina rastao bržom dinamikom nego izvoz, odnosno po prosječnoj stopi od 18,7 posto, a izvoz po prosječnoj stopi od 14,7 posto.
Takva se kretanja nastavljaju i početkom ove godine pa je u prva tri mjeseca ostvaren deficit od 2,4 milijarde dolara, što je 13,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno je izvoz ipak veći za 19,8 posto, a uvoz za 16,5 posto.
(Hina) xtp yds