Matijašević je rekao kako su s većinom navedenoga u Nacrtu strateškog okvira razvoja do 2013. godine suglasni, no upozorio je kako je sve to za sada na razini deklaratornog.
Za razdoblje na koje se Nacrt odnosi treba predložiti i hitno pronaći pragmatična rješenja za više stotina posrnulih gospodarskih subjekata - nositelja gospodarske aktivnosti u pojedinim regijama. Ta su poduzeća, poručio je, zapala u gubitke veće od njihove procijenjena vrijednosti i to najviše upravo prema državi kao vjerovniku i naveo primjere Dalmacijavina, Adriachema, Željezare, Brodogradilišta.
Matijašević se založio i za konsolidiranje takvih tvrtki pretvaranjem vjerovničkog portfelja države u uloge u tim tvrtkama nakon čega se trebaju privatizirati po modelu javno-privatnog partnerstva. Takav je model, podsjetio je, ostvarila Slovenija prije ulaska u EU.
Privatizacijske procese, dodao je, valja definirati kao oblike partnerstva između države kao vlasnika i partnera ulagača u restrukturiranje i razvoj gospodarskih subjekata, a treba otvoriti i mogućnost radničkog dioničarstva.
HUS je i apsolutno protiv parcijalne privatizacije brodogradnje prema modelu predloženom u Nacrtu po kojem bi Uljanik bio privatiziran do početka 2007. godine, još jedno brodogradilište krenulo u pripremu tijekom 2007. i 2008. godine, a sva ostala bila privatizirana do 2010. godine. Inzistiraju da se prije privatizacije stvori klaster u koji će biti uključeni i proizvođači opreme koji bi zajedno sa zaposlenima i državom sudjelovali u privatizaciji, na način da 51 posto dionica ostane njihovim rukama.
U Nacrtu strategije bi, tvrdi, trebalo razraditi i poticanje razvoja nacionalnih banaka orijentiranih na dugoročni razvoj hrvatskog gospodarstva.
Potrebno je izvršiti i fiskalnu decentralizaciju, rekao je predsjednik HUS-a, na način da porez na dobit ostaje državi, a porez na dohodak lokalnoj samoupravi. Tako bi, naveo je, primjerice Splitsko - dalmatinskoj županiji ostajao prihod gotovo jednak sadašnjem proračunu grada Splita od 650 milijuna kuna.
HUS se protivi i povećanju stope izdvajanja za drugi mirovinski stup u iznosu većem od 5 posto, jer bi se tako sustav međugeneracijske solidarnosti - prvi stup, dodatno osiromašio, a došla bi u pitanje i redovita isplata mirovina.
Nerealno je očekivati, poručio je Matijašević, i da Vlada sa socijalnim partnerima postigne konsenzus o sporijem rastu plaća od stope rasta BDP-a.
Matijašević je kazao i kako će na sutrašnjem sastanku s predsjednikom SDP-a Ivicom Račanom iznijeti da se HUS ne slaže s SDP-ovim prijedlozima o novčanom sankcioniranju nezakonite pretvorbe i privatizacije, jer HUS inzistira na tome da se nezakonito stečena imovina oduzme u slučajevima gdje se to može, a ne da se novcem kupuje ozakonjenje takve privatizacije.
S druge strane, podržavaju prijedlog SDP-a o dodatnim porezima poslodavcima koji ostvaruju ekstraprofite, kakav je primjer u svim demokratskim državama.