Isto istraživanje, provedeno 2005., pokazalo je da su primljene poruke u 59 posto slučajeva sadržavale fotografije golih osoba, 46 posto poruka bilo je s fotografijama seksualnih radnji, 12 posto slika sadržavalo je nasilje i seks, a četiri posto poruka bilo je s fotografijama djece.
Ti su podatci objavljeni u priručniku "Nasilje preko Interneta" koji je danas predstavljen u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu. Priručnik je izdala Poliklinika za zaštitu djece u suradnji sa zagrebačkom policijom kako bi se edukacijom i preventivnim programima zaštitilo djecu od opasnosti Interneta.
Ravnateljica Poliklinike Gordana Buljan Flander rekla je da se priručnikom želi pomoći roditeljima i djeci koja su suočena s problemom nasilja preko Interneta koji, po njezinim riječima, postaje sve prisutniji i u Hrvatskoj.
"Kad smo se prije susretali s tim problemom nismo znali kako raditi s djecom žrtvama i koga obavijestiti", kazala je Buljan Flander, govoreći o razlozima za izdanje takvog priručnika koji će biti distribuiran po školama.
Jedna od autorica teksta, Marija Krmek iz Poliklinike za zaštitu djece kazala je da priručnik opisuje znakove cyberbullyinga te obuhvaća i savjete za djecu i roditelje o tome kako nasilje prepoznati, nositi se s njim i kako zaštiti djecu od takve pojave. Priručnik također donosi i zakonsku regulativu koja pokriva to područje.
Načelnik Ureda načelnika zagrebačke policije Krunoslav Borovec, koji je također radio na priručniku, rekao je da je zasad na zagrebačkom području prijavljeno svega nekoliko slučajeva cyberbullyinga. No, smatra da se može očekivati kako će toga biti sve više s razvojem tehnologije.
Nasilje preko Interneta obuhvaća situacije kad su dijete ili tinejdžer izloženi napadu drugog djeteta ili skupine putem pošte, chatova, blogova ili neke druge internet stranice.
Izravan napad događa se kad maloljetnik, primjerice šalje uznemirujuće poruke, ukrade lozinku, objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu ili blogu i lažno se predstavlja kao drugo dijete, dok se posredno naselje događa kad počinitelj napada žrtvu preko treće osobe koja toga najčešće nije svjesna.
Jedan od popularnih oblika nasilja među vršnjacima je i nasilje putem mobitela, a uključuje bilo kakav oblik poruke zbog koje se žrtva osjeća neugodno ili joj se tako prijeti.