Sljedeći vjerojatni kandidat za ulazak u EU, nakon Rumunjske i Bugarske, jest Hrvatska, "koja će brže od ostalih zemalja zapadnog Balkana biti spremna" za članstvo, kazao je Rehn. "Hrvatska bi do kraja desetljeća mogla ući u EU, ako Unija usvoji novi institucionalni okvir", dodao je.
Naime, proširenje EU-a, poslije ulaska Rumunjske i Bugarske, neće biti moguće bez novog ustava, rekao europski povjerenik za proširenje Olli Rehn.
"EU u bližoj budućnosti mora postići dogovor o institucionalnom okviru. Za to postoji jedan prijedlog, a to je ustavni ugovor, koji osobno podržavam. Sporazum iz Nice jamči institucionalni okvir Europske unije s 27 zemalja, odnosno zaključno s Bugarskom i Rumunjskom", kazao je Rehn.
Na pitanje ima li Crna Gora, koja se na referendumu u nedjelju izjasnila za samostalnost, europsku perspektivu, Rehn je naglasio kako Crna Gora, kao i Srbija i sve druge zemlje zapadnog Balkana imaju konkretnu perspektivu, to jest srednjoročno gledano izglede za članstvo, ako ispune sve uvjete.
"Te dvije zemlje, međutim, nalaze se pred različitim izazovima. Crna Gora mora najprije poboljšati svoje administrativne kapacitete na mnogim područjima. Srbija, pak, može brzo nastaviti pregovore s EU, i to čim počne potpunu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu", rekao je Rehn.
Govoreći o Bugarskoj i Rumunjskoj, Rehn je istaknuo da te dvije zemlje moraju dostići europske standarde, posebno u reformi pravosuđa i vladavine prava, jer bi, ako to ne učine, njihov ulazak u EU mogao biti odgođen. "Potrebne su strukturalne mjere i jasne političke poruke da će se djelovati u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala", pojasnio je europski povjerenik.
"Pregovori s Turskom su duga i krivudava ulica, na kojoj je put jednako važan koliko i cilj. Mora se vidjeti konkretan napredak u reformama, koje su u prošlosti bile dosta spore. Pravna država i mjere za poštivanje ljudska prava moraju biti ojačane", dodao je Rehn, ističući da je za EU, najprije zbog odnosa s islamom, strateški važna tijesna veza sa Turskom.
Europski je povjerenik dodao da Turska ima otprilike pola godine za ubrzavanje reformi i ispunjenje obveza prema Cipru, jer bi se, u protivnom, krajem godine mogli pojaviti "ozbiljni problemi".