"Tijekom procesa kontaktiranja, Dalaj lama je postavio dva velika zahtjeva. Jedan je Veliki Tibet, a drugi je autonomija visokog stupnja ili prava autonomija", kazao je Laba Pingcuo, glavni tajnik kineskog istraživačkog centra za tibetologiju.
"Dva zahtjeva koja je iznio Dalaj lama ne poklapaju se s poviješću Tibeta", kazao je Pingcuo dodavši da su "zahtjevi tibetanskog duhovnog vođe postavili velike prepreke".
Naime, pet krugova pregovora između kineske vlade i predstavnika Dalaj lame, o kojima javnost nikada nije bila previše informirana, dosad nisu donijeli konkretne rezultate. Kontakti su počeli 2002. godine.
Dalaj lama je napustio Lhasu 1959. poslije neuspjele pobune protiv kineske vladavine, devet godina nakon što su kineske komunističke postrojbe zauzele to udaljeno područje danas poznato kao Tibetanska autonomna regija.
No, dijelovi zapadne Kine - pokrajine Gansu, Qinghai, Sichuan i Yunnan - također su dom velikom broju etničkog tibetanskog stanovništva i smatra ih se dijelom povijesnog ili kulturnog Tibeta o kojem, kako tvrdi Laba Pingcao, Dalaj lama također želi razgovarati u pregovorima.
Dalaj lama je također dugo zagovarao "srednji put", odnosno veću autonomiju za Tibet prije nego neovisnost, ali je Laba Pingcao kazao kako bi odobravanje veće samouprave bilo dosta teško.
"Promjena statusa quo neće biti u skladu s ustavom Narodne Republike Kine i neće biti u skladu sa zakonima o automoniji za manjinske narode", rekao je Pingcao.
Službeni Peking smatra Dalaj lamu izdajnikom, ali analitičari tvrde da je Kina i dalje otvorena za dijalog jer strahuje da će, ako Dalaj lama umre u egzilu, to izazvati pobunu među Tibetancima u Kini.
Unatoč naznakama da je jaz između dvije strane i dalje velik, Laba Pingcao je rekao da su pregovori korisni.