LONDON - Što je bilo prije - kokoš ili jaje, vječno je pitanje. Prema mišljenju trojice Britanaca - znanstvenika, filozofa i uzgajivača peradi - odgovor je jaje, izvijestile su u petak britanske novine. Ključ odgovora na ovo prastaro pitanje leži u činjenici da se genetički materijal ne mijenja tijekom života neke životinje, što znači da je prva ptica koja je evoluirala u pile morala najprije egzistirati kao embrio u nekom jajetu, zaključio je profesor John Brookfield sa sveučilišta u Nottinghamu. On smatra da upravo zato organizam koji se nalazio unutar ljuske jajeta morao imati isti DNK kao i pile u koje se kasnije pretvorio. Mišljenje ovog britanskog znanstvenika specijaliziranog za evolucijsku genetiku podupire stručnjak za filozofiju znanosti David Papineau s King's Collegea u Londonu. Papineau smatra da se prvo pile izleglo iz jajeta, iako je ono pripadalo drugoj vrsti (ptici) no, radilo se o kokošjem jajetu jer se u njemu nalazio embrij pileta. "Dakle, zaključak je da je prvo bilo jaje", smatra Papineau.
NEW YORK - Biološki sat ne otkucava samo ženama, nego i muškarcima - čini se nakon četrdesetih, na gotovo jednak način kao kod žena, izvijestili su francuski znanstvenici. Prema njihovu istraživanju, provedenom na oko 2.000 parova koji su se podvrgavali umjetnoj oplodnji, ustanovljeno je da je oplodnja bila neuspješna u oko 70 posto slučajeva kada je muškarac bio stariji od 40 godina, bez obzira na ženinu životnu dob. S obzirom na činjenicu da su u istraživanju sudjelovale žene koje su bile potpuno sterilne i podvrgle su se oplodnji in vitro, životna dob oca bila je ključna, ustanovili su francuski znanstvenici. Znanstvenici s francuskog Nacionalnog zdravstvenog instituta INSERM izvijestili su da prvi put imaju "jak dokaz da životna dob oca utječe na neuspješno začeće".
MUENCHEN - S medicinskog stajališta, tradicionalni romantični ljubavni osjećaji koji se obično bude u proljeće više se neće povezivati s modernim društvom, prema saznanjima do kojih je došao profesor Martin Reincke iz Njemačke udruge endokrinologa koja djeluje u Muenchenu. Rezultati njegova istraživanja objavljeni su u njemačkom stručnom časopisu "Aerzte Zeitung". Reincke smatra da su Eskimi još jedini za koje se može reći da proživljavaju proljetnu groznicu. Naime, objasnio je Reincke, sve je više umjetnog svjetla u našoj okolini, što smanjuje razliku između svijetlih i tamnih faza u našem svakodnevnom životnom ritmu. Zbog toga je s vremenom došlo do promjena u proizvodnji hormona u ljudskom organizmu. Razlog tomu je što epifiza, žlijezda koja proizvodi hormon koji regulira san melatonin, u mraku radi intenzivnije no po svjetlu. A na dnevnom svjetlu ljudi su generalno otvoreniji i osjetljiviji na seksualne podražaje.
WASHINGTON - Znanstvenici koji se bave istraživanjem Aidsa već su dugo u to sumnjali, ali sada su uspjeli i dokazati: virus HIV-a koji izaziva tu smrtonosnu bolest prenesen je na čovjeka s divljih čimpanza u Africi. Međunarodni tim znanstvenika prikupio je u bespućima Kameruna u srcu Afrike 446 uzoraka izmeta čimpanza koji slobodno žive u divljini. U velikom broju tih uzoraka znanstvenici su našli antitijela SIV-a, čimpanzinske verzije i najbližeg rođaka virusa HIV-a, objavljeno je u on-line izdanju američkog stručnog časopisa "Science". Dosad se postojanje virusa SIV-a moglo dokazati samo kod čimpanza koje žive u zarobljeništvu, naglašava se u članku. Znanstveni tim okupljen oko Beatrice Hahn sa sveučilišta Alabama u američkom Birminghamu navodi da je oko 35 posto divljih čimpanzi u istraženim predjelima Kameruna bilo zaraženo.